Je li Amerika digla ruke od svog Daytonskog projekta

Prešutio je, međutim, kako je do toga došlo. Amerikanci su u BiH devedesetih godina donijeli strateške investicije. To su mir i stabilizacija. No, postupno je slabio njihov interes za BiH, jer su "svjetskog policajca" zaokupili problemi i interesi u nekim drugim dijelovima svijeta. Skrb zapadnog svijeta o američkom nedonoščetu preuzela je Europa. Podijeljena, neučinkovita i nefunkcionalna, svoje je osobine prenijela i na BiH pa ovo dijete i danas sliči na svoje staratelje. Baš kao u EU, svaka strana u BiH vuče na svoju stranu, a integracijske snage umjesto jačanja, svakim danom slabe.

Nezainteresiranost Amerikanaca i nesposobnost EU, iskoristili su neki drugi i počeli popunjavati upražnjeni prostor. Rusija se nametnula kao snažan politički, kulturološki i gospodarski igrač u Srbiji i entitetu Republika Srpska, Turska se prema BiH ponaša sukladno "amanetu" koji je Alija Izetbegović ostavio Recepu Tayyipu Erdoğanu, dok arapske zemlje i Iran puna dva desetljeća koriste BiH kao jedan od poligona za međusobna razračunavanja.

U zadnjih nekoliko godina prazan prostor "putom svile" popunjava još jedna globalna sila - Kina. Kao i drugdje, svoj utjecaj i prisustvo pojačava ekonomskim projektima. Velike investicije koje redovito prate povoljni krediti kineskih državnih banaka, već su premrežile oba bh. entiteta. Kinezi su izgradili termoelektranu kod Doboja, grade autocestu kroz RS, a ovih dana su im vlasti u Federaciji dale zeleno svjetlo za najveći poslijeratni projekt, izgradnju novog termo bloka u Tuzli, vrijednog 850 milijuna eura. Na kineski kredit otpada 614 milijuna eura, a mnogi upozoravaju kako je upitna sposobnost FBiH servisirati ovoliki kredit. I bez toga je jasno da će ekonomski prodor pratiti politički, a Zapad pa i SAD to tek sad shvaćaju.

Amerikanci se, doduše, ne bune zbog spomenutog kineskog projekta, jer u njemu i sami imaju interes. Ključne komponente nove elektrane američki su proizvod, pa je Blok 7 u TE Tuzla primjer kako SAD i Kina mogu surađivati i dok globalno vode trgovinski i gospodarski rat. No, od General Electricovih energetskih dijelova, BiH je potrebnija politička energija koju, čini se, može osigurati samo Amerika. Ako pomognu izgraditi europski ustav koji će izbalansirano jamčiti i građanska i kolektivna (nacionalna) prava, upalit će u BiH svjetlo na koje ova zemlja, zbog propusta u Daytonskom sporazumu i njegovim kasnijim (pogrešnim) korekcijama, čeka predugo. I to u mrklom mraku.

vecernji.ba