JP Elektroprivreda HZHB odabrala je ponudu konzorcija Dalekovod d.o.o. Mostar i Dalekovod d.d. Zagreb za izgradnju trafostanice TS 220/x kV i priključnih dalekovoda za solarnu elektranu Hodovo.
U odluci datiranoj na 13. veljače 2025. navodi se kako su od dvije ponude za gradnju ovog infrastrukturnog projekta jednu odmah ocijenili kao neprihvatljivu, preostalo im je samo prihvatiti onu Dalekovoda u vrijedosti 33.987.769,18 KM bez PDV-a.
Nakon što je ranije, unatoč osjetno nižoj ponudi od 65,88 milijuna KM, odbijen konzorcij predvođen zagrebačkim Končarom za izgradnju same hodovske elektrane snage 50 MW zbog formalno-tehničkih nedostataka, sada se slična situacija dogodila i u natječaju za izgradnju trafostanice TS 220/x kV i pripadajućih priključnih dalekovoda.
Elektroprivreda HZHB ovoga puta odbacila je ponudu tvrtke GP Toming d.o.o. iz Gruda, vrijednu 32 milijuna KM. Podsjećamo kako je navedeni GP Toming dobio posao gradnje same solarne elektrane na prethodnom natječaju.
Kao razlog odbijanja navodi se nedostatak tražene dokumentacije, kao i nedostatak potrebnih referenci za projektiranje i izgradnju trafostanica i pripadajućih dalekovoda na toj razini napona.
Budući da je GP Toming dostavio nižu ponudu, očekivalo se kako će e-aukcija omogućiti dodatnu uštedu, ali se to, zbog odbijanja njihove ponude, nije dogodilo.
Uprava Elektroprivrede HZHB tako je morala posao dodijeliti drugoplasiranoj ponudi, konzorciju Dalekovod Mostar i Dalekovod Zagreb, koji su dio Grupe Končar-elektroindustrija, za ukupnu cijenu od gotovo 34 milijuna KM, što je praktično identično procijenjenoj vrijednosti projekta.
Končar – Elektroindustrija d.d. formalno je pripojila tvrtku Napredna energetska rješenja d.o.o., koja je većinski vlasnik Dalekovoda s udjelom od 75,16 posto. Pripajanje je upisano u sudski registar 31. prosinca 2024., čime je Končar preuzeo potpunu kontrolu nad Naprednim energetskim rješenjima, tvrtkom koja je imala minimalne ili nikakve prihode od osnivanja 2021. godine, ali je raspolagala s 41,15 milijuna eura sredstava.
Zanimljiv je i pomalo paradoksalan podatak da je Elektroprivreda prethodno odbila ponudu upravo tvrtki iz grupacije Končar za samu solarnu elektranu, što je izazvalo dosta negodovanja zbog potencijalno nepotrebnog povećanja ukupnih troškova projekta. Međutim, sada je isti ponuđač ipak dobio drugi dio velikog projekta u Hodovu, što dodatno otvara pitanja o samom vođenju natječajnih postupaka.
Tako je u članku objavljenom 18. prosinca 2024. godine na portalu Hercegovina.info predviđeno kako će ovaj natječaj rezultirati upravo na ovaj način:
"GP TOMING d.o.o. Grude, prema informacijama dostupnim na njihovoj web stranici nema referentnog iskustva sa projektima izgradnje TS 220/x kV i priključnih 220 DV, pa je krajnje upitno ispunjavaju li oni uopće natječajne propozicije.
Ukoliko u ovom slučaju ponuda GP Tominga bude odbačena, Elektroprivredi preostaje jedino dodijeliti ugovor ponuditelju Dalekovod d.d. Zagreb i Dalekovod d.o.o. Mostar (pojednostavljeno Končaru Zagreb) po cijeni od 34.000.000 KM ili poništiti nadmetanje, opet bez provođenja aukcije koja bi skresala troškove izgradnje.
Ukupno gledajući, zbog ovakvog ishoda natječajnog postupka nije održana planirana e-aukcija koja bi mogla rezultirati smanjenjem ukupne cijene projekta. Stoga će građani Federacije Bosne i Hercegovine morati izdvojiti nekoliko milijuna maraka više nego što je potencijalno bilo potrebno.
Da su provedene e-aukcije u oba natječaja – i za solarnu elektranu i za trafostanicu – procjenjuje se da bi ukupna cijena mogla biti niža i do 10%, što je standardna ušteda u konkurentskim javnim nabavama. Naravno, ovaj postotak može varirati.
Solarna elektrana (50 MW) – dodijeljena po cijeni od 69,99 milijuna KM, mogla je biti smanjena za 6,99 milijuna KM, čime bi cijena izgradnje pala na 63 milijuna KM.
Trafostanica i priključni dalekovodi – ugovoreni za 33,99 milijuna KM, vjerojatno bi kroz e-aukciju bili smanjeni za nekih 3,39 milijuna KM, na oko 30,6 milijuna KM.
Ukupna potencijalna ušteda tako bi bev PDV-a iznosila 10,38 milijuna KM (12,15 milijuna KM s PDV-om).
Umjesto sadašnjih 103,98 milijuna KM, građani FBiH mogli su platiti oko 93,6 milijuna KM, što jasno pokazuje koliko je izostanak e-aukcije koštao javni proračun i koliko bi aukcija u konačnici utjecala i na poslovne rezultate.
Kada na to dodamo porazne podatke o poslovnoj godini 2024. u kojoj su ukupni prihodi kompanije bili 374,4 milijuna KM, što je veliki pad u odnosu na godinu ranije kada su bili 464,9 milijuna. Dobit je iznosila svega 696 tisuća maraka, za razliku od 2023. godine kada je bila 52,4 milijuna KM.
Vezani članci