JABLANICA Donacije obnovu pruge gurnule u sivu zonu

Nakon što je federalni premijer Nermin Nikšić objavio da će turska kompanija donirati radove na rekonstrukciji željezničke pruge u Donjoj Jablanici, uništene u listopadskim poplavama, postavljeno je više pitanja nego što je Vlada Federacije dala odgovora o obnovi, troškovima, rokovima i izbjegavanju uobičajenih zakonskih procedura.

Zastupnik u Predstavničkom domu Admir Čavalić kaže da je tijekom nedavne rasprave o kašnjenju u obnovi pruge postavio premijeru i Vladi pitanja – tko će jamčiti kvalitetu materijala, upotrebnost pruge nakon završetka radova i tko će biti odgovoran, piše Detektor.

„Sve je još uvijek u nekoj sivoj zoni“, kaže on.

„Kako se došlo do privatne kompanije, teško je nagađati. Jedinu poveznicu koju vidim jest zaključak Federalne vlade koja je od Autocesta Federacije tražila da traže strane donatore, kreditore od postojećih kreditora, kako bi mogli financirati sve navedeno“, dodaje Čavalić.

Nakon svog izlaganja, Nikšić je napustio sjednicu i nije odgovarao na pitanja zastupnika.

U prvim danima nakon poplava Nikšić je izjavio da želi iskoristiti izvanredno stanje za obnovu pruge, što mu omogućuje da zbog hitnosti izda naredbu za radove bez provođenja uobičajenih tenderskih procedura. Umjesto toga, tražio je od Autocesta Federacije da se uključe i pomognu Željeznicama u popravci nekoliko desetina metara oštećene pruge koja je nakon poplava ostala visiti u zraku.

U međuvremenu, domaće tvrtke koje ovise o prijevozu materijala željeznicom izvijestile su da trpe velike gubitke i da će morati otpustiti radnike ako se pruga ne popravi brzo. Vlasti Federacije objavile su da je dnevni gubitak najmanje 280.000 maraka. Prema ovom iznosu, šteta je do sada veća od 17 milijuna maraka, ali taj iznos nikada nije službeno potvrđen.

Iako se za dva mjeseca mogla provesti tenderska procedura i započeti obnova pod jasnim i transparentnim uvjetima, Nikšić je, nakon što je sedmicama čekao, odlučio krajem studenog prihvatiti iznenadnu ponudu turske kompanije „Cengiz“ za donaciju obnove pruge. Potom su se pojavile još neke tvrtke s donacijama drugih potrebnih usluga, ali ostao je neodgovoren niz važnih pitanja o sigurnosti, rokovima i vrijednosti radova.

Jedno od pitanja je i tko je odlučivao o sposobnosti kompanija da izvedu tražene poslove i usluge. Kada se provodi tender, komisija ocjenjuje ima li neka tvrtka dovoljno iskustva i znanja za obavljanje javno predviđenih poslova. U ovom slučaju nije jasno tko je donio odluku – je li to bio Nikšić ili netko drugi. Prema izvještajima sa sjednica Vlade Federacije, ministri nisu odlučivali o ponudi „Cengiza“.

Detektor je kontaktirao nekoliko stručnjaka za javne nabavke koji nisu razumjeli na koji način će državna agencija biti uključena u rekonstrukciju pruge, što je spominjao Nikšić, tko će jamčiti kvalitetu materijala, upotrebnost željezničke pruge nakon završetka radova i zašto se s obnovom pruge čekalo dva mjeseca.

Na ista pitanja nisu odgovorili iz Vlade Federacije, odnosno kabineta Nermina Nikšića. Nema odgovora ni iz Agencije za javne nabavke o tome jesu li i, ako jesu, na koji način uključeni u provedbu donacije, a direktor Agencije Tarik Rahić nije bio dostupan za razgovor.

Nikšić je u utorak na društvenim mrežama objavio da je Vlada preuzela odgovornost i da će turska kompanija „Cengiz İnşaat Sanayi ve Ticaret“ donirati sve radove potrebne za rekonstrukciju pruge.

„Vlada Federacije im stoji na raspolaganju, angažirali smo i Agenciju za javne nabavke da prvi dio posla riješe što efikasnije i po svim propisima. U daljnjem poslu mogu računati na svaki vid pomoći koji im bude potreban, ali odgode više ne smije biti“, rekao je Nikšić tada, a slično je ponovio i na izvanrednoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije.

Turska kompanija „Cengiz Insaat“ poslala je 22. studenog Željeznicama Federacije i Ministarstvu prometa i komunikacija Federacije pismo namjere u kojem nudi donaciju za sanaciju željezničke pruge na dionici Ostrožac – Grabovica, lokacija Komadinovo Vrelo.

Donacija, prema objavljenom dokumentu, uključuje raščišćavanje oštećene infrastrukture, izvođenje pripremnih radova, izradu potrebne projektne dokumentacije i izvođenje građevinskih radova na rekonstrukciji i sanaciji željezničke pruge – izrada šipova, armirano-betonske konstrukcije, izrada nasipa iznad konstrukcije, izrada tucaničkog zastora.

Kada su postavljena pitanja tko će raditi nadzor nad radovima, u Mostaru je u četvrtak održan sastanak ministrice Andrijane Katić i novoizabrane Uprave Željeznica Federacije, nakon kojeg je objavljeno da radovi na rekonstrukciji pruge kreću u subotu. Vlada je zatražila od Uprave Željeznica da prihvati donaciju usluga stručnog nadzora nad izvođenjem radova koje je donirala kompanija IGH Mostar. Objavljeno je i da je Građevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu spreman donirati usluge revizije projektne dokumentacije, a da će se nakon pribavljanja odobrenja za rekonstrukciju izvršiti konačna rekonstrukcija pruge.

Iz Autocesta Federacije nisu odgovorili na upit Detektora o njihovoj uključenosti u obnovu pruge.

Damjan Ožegović iz Transparency Internationala objašnjava da Zakon o javnim nabavkama ne vrijedi za donacije.

„Ali i ove donacije se moraju strogo nadgledati jer se radi o ključnoj infrastrukturi“, kaže on.

Ožegović smatra da ovakvi poslovi nisu nužno loši i da pokazuju društvenu odgovornost tvrtki koje doniraju.

„Opasnost koja se može pojaviti jest hoće li Vlada Federacije nešto dati zauzvrat, što se ne smije dogoditi, ali treba imati u vidu da visina doniranih radova nije mala“, kaže Ožegović.

Kompanija „Cengiz“ dosad je osvajala vrijedne tendere za izgradnju autoputa kroz BiH. Trenutno očekuju odluku Autocesta Federacije o tome hoće li biti izabrani kao pobjednici na tenderu vrijednom 1,1 milijardu maraka za izgradnju tunela kroz planinu Prenj.

„Naravno, nikakvi utjecaji sa strane ne smiju imati odlučujuću ulogu, pa tako ni ova donacija, budući da je svaki tender strogo formalan postupak i priča za sebe. Međutim, svakako može biti utjecaja na donositelje odluka jedno ovakvo istupanje“, kaže Ožegović.

Dodaje da se poslovi ugovaraju u pisanoj formi, s klauzulama koje utvrđuju prava i obaveze, ali poseban naglasak stavlja na nadzor i ističe da je na vlastima Federacije da odluče kako će osigurati nadzor. Naglašava da bi najbolje bilo odabrati kompanije putem postupka javne nabavke, kako bi se osigurao fer i nezavisan pravni okvir.

„Ovdje bi trebalo ugovoriti obvezujući odnos, ali na nadležnim organima, prije svega na Pravobranilaštvu, je da odrede kako će urediti odnos između tvrtke 'Cengiz' i Vlade“, kaže Ožegović.

Problem za Čavalića je i to što nije postojao institucionalni tok u realizaciji rekonstrukcije pruge.

Nikšić je na sjednici u Parlamentu rekao da je prvotno bilo dogovoreno da Autoceste, Željeznice i Ceste Federacije izvrše rekonstrukciju pruge, ali je, kako kaže Nikšić, „došlo do nedoumica unutar tih javnih poduzeća, da li izlaze iz nadležnosti poduzeća, hoće li netko odgovarati zbog toga, hoće li biti podnesena kaznena prijava, i izgubili smo mjesec dana navlačeći se oko tih administrativnih prepreka“.

Stručnjaci upozoravaju da zaobilaženje javnih nabavki u ovakvim situacijama može dovesti do kaznene odgovornosti, kao što je to bio slučaj s bivšim federalnim premijerom Fadilom Novalićem koji je trenutno u zatvoru.

Mirsad Zaimović, šef kluba Stranke demokratske akcije u Predstavničkom domu, smatra da ne treba pokretati formalni proces nabavke kroz Zakon o javnim nabavkama, ali da je postavljeno mnogo pitanja na koja vlast nije dala odgovor.

„Jedno je izvođač radova, i to bi sa stajališta poštivanja zakona trebalo provjeriti u kojoj mjeri je ispravno da se ovako ozbiljni poslovi obavljaju na ovaj način, ali pitanje je tko će projektirati rješenje po kojem će 'Cengiz' biti uveden u posao. Netko to treba projektirati“, smatra Zaimović.

Navodi da nije odgovoreno ni na pitanje tko će vršiti nezavisan nadzor radova te „tko će biti odgovoran sutra ako se zbog neadekvatno izvršenih radova dogodi nova nesreća“.

Kaže da je rješenje o donaciji brzopleto prihvaćeno. Iz obraćanja predstavnika vlasti shvatio je da je Vlada zasjedala nakon poplava, pozvala direktore Željeznica i Autocesta i ponuđeno je rješenje prema kojem bi Autoceste izvodile radove jer već imaju izabrane izvođače.

„Onda je ponovno došlo do nesporazuma u komunikaciji, počeli su optuživati direktora Željeznica. Ako su Željeznice trebale nešto napraviti, a nisu, i zbog toga je direktor smijenjen, očekivao sam da će nova uprava poduzeti korake koji su bili očekivani od stare. Sada su potpuno isključili Željeznice iz ovog problema“, kaže Zaimović i postavlja pitanje „zašto su stvarali problem i bavili se kadroviranjem u vrijeme, kako su načelnici rekli, kataklizme“.

„Sve je pogrešno urađeno. Želim da to bude završeno, ali nisam optimističan da će biti u doglednom roku“, smatra on.

Zaimović kaže da svi u BiH ovise o tome koliko će privreda rasti i koliko će država funkcionirati. Kaže da kao opozicionar ne želi skupljati političke bodove i „svaliti krivicu na vlast, ali se golim okom vidi da je vlast zakazala“.

Kaže da je opozicija predsjedavajućem Predstavničkog doma nudila pomoć i predlagala lex specialis zakon o rekonstrukciji željezničke pruge koji bi omogućio da se riješi ovaj problem, ali je prijedlog odbijen.

Iz tvrtke IGH Mostar, koja je donirala usluge nadzora nad izvođenjem radova, nisu odgovarali na pozive i upite e-mailom.