IZGRADNJA HIDROELEKTRANE U HERCEGOVINI Prve tužbe zbog skrivanja sporazuma, kineski radnici uveliko na gradilištu

Centar za životnu sredinu iz Banje Luke podnio je Okružnom sudu u Trebinju tužbu protiv javnog poduzeća Elektroprivreda RS zbog tajnosti ugovora o gradnji Hidroelektrane (HE) Dabar s kineskim partnerima i skrivanja kreditnog sporazuma.

Ovo je epilog višemjesečne trakavice te odnosa predstavnika i institucija vlasti u RS prema javnosti i eko-aktivistima i udrugama, odnosno mještanima nevesinjskog kraja, koji opravdano strahuju od buduće akumulacije te potapanja njihovih privatnih zemljišta.

U međuvremenu su Elektroprivreda RS i Hidroelektrane na Trebišnjici (HET) podnijeli Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju zahtjev za procjenu utjecaja na životnu sredinu za izgradnju HE Bileća, čime je nastavljen proces realizacije izgradnje hidroelektrana u Hercegovini u sklopu projekta Gornji Horizonti, piše Valter portal.

Kineski radnici na gradilištu

I dok se čeka da resorno ministarstvo odobri studiju utjecaja na životnu sredinu kada je u pitanju gradnja HE Bileća, već pola godine – i to uveliko – traje izgradnja Hidroelektrane Dabar zbog koje su, kako smo naveli, već pale i prve tužbe jer predstavnici i institucije vlasti u RS ugovor s Kinezima, kao i kreditni sporazum – kriju. 

Podsjećamo da je realizacija ovog projekta počela 2016. te da će izgradnja koštati oko 338 milijuna eura. Postavljanju kamena temeljca za HE Dabar su u lipnju ove godine prisustvovali predstavnici vlasti u Republici Srpskoj, čelni ljudi Elektroprivrede RS i predstavnici kineske kompanije Gezuba group, kao izvođača radova.

S jedne strane svečano najavljivanje investicija i projekta „koji treba preporoditi Hercegovinu“ uz pomoć kineskih investitora, a s druge strah i upozorenja aktivista i dijela mještana da će projekt Gornji Horizonti, u kojem surađuju Vlada, Elektroprivreda RS i kineske kompanije, nepovratno ostvariti negativan utjecaj na životnu sredinu i živote tisuća ljudi u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.

Ekipa Valtera je u Hercegovini razgovarala s eko-aktivistima i mještanima kojih se ovo i najviše tiče. Istina, iako među njima ima i onih što jedva čekaju da u procesu eksproprijacije uzmu nešto novca za zemlju koju više nema tko obrađivati, prevladava strah i zabrinutost za dugoročnu budućnost hercegovačkih sela i ove regije općenito.

U mjestu Divin, u kojem se odvajaju putevi ka Berkovićima i Nevesinju, zatekli smo i dobro raspoložene kineske radnike. Smješteni su u staroj školi na magistralnom putu, a uz školu prave novi objekt za potrebe izgradnje HE Dabar.

Inače, dužnosnici Republike Srpske i Elektroprivrede najavili su završetak projekta koji realiziraju u suradnji s kineskim partnerom u naredne četiri godine. Ugovor je potpisan je u svibnju 2020., a Vlada RS dala je garanciju za 85 posto vrijednosti ugovora.

U sklopu projekta HE Dabar kompanija Integral inženjering gradi tunel kojim će voda iz rijeke Zalomka biti preusmjerena u Bilećko jezero te dalje biti korištena za potrebe HE Dabar. Međutim, uveliko su opravdane sumnje u regularnost cijelog projekta tim prije jer Hidroelektrane na Trebišnjici (HET) ne žele javnosti dati na uvid ugovor s Kinezima kao i kreditni sporazum.

Iz Centra za životnu sredinu Banja Luka upozoravaju da nema jasnih, službenih informacija o tome dokle ide akumulacija novog jezera i što se sve potapa. Iz JP Hidroelektrane na Trebišnjici (iz sustava Elektroprivrede RS), nisu željeli odgovoriti na naša pitanja u vezi s ugovorom s Kinezima o izgradnji HE Dabar i kreditnim sporazumom, kao ni na zahtjev da nam dostave dokumente. Na pitanja o javnoj dostupnosti ugovora s kineskim partnerom nisu odgovorili ni iz Elektroprivrede Republike Srpske.

I jednima i drugima pitanja smo poslali po odredbama Zakona o slobodi pristupa informacijama.

U Elektroprivredi RS ranije su negativno odgovorili i na žalbu Centra za životnu sredinu na rješenje kojim su odbili njihov zahtjev za pristup informacijama u vezi ugovora s kineskim partnerom.

Koliko će daleko ići akumulacija

Ono što se za sada zna jest da će, uz ostalo, biti potopljeni dijelovi sela Zovi Do u Hercegovini. Tako za Valter pričaju mještani. Ima i onih, poput Mihajla Gutića, koji nisu nezadovoljni činjenicom da se u neposrednoj blizini sela gradi HE Dabar te što se iz rijeke Zalomke voda preusmjerava za potrebe te hidroelektrane jer smatraju da će im poslovi procvjetati (Mihajlo u selu Zovi Do vodi mali porodični restoran). No, većina mještana ne vidi nikakvu korist za selo i cijeli kraj te ne kriju nezadovoljstvo i strah.

Od kuće Jovana Kovača vidi se mjesto gdje Integral Inženjering probija tunel kojim će biti preusmjerena voda rijeke Zalomke. Ni Jovan od projekta ne očekuje veliku korist za selo. Pojedinci, kaže, će uzeti nešto novca za zemlju koja im je višak, ali dugoročno kraj nema nikakvu šansu.

„Ovdje selo već izumire, većinom su starija domaćinstva i neki bi rado da prodaju zemlju i da je se riješe jer nemaju kome da ostave. Omladina je otišla, staračka domaćinstva su ostala, a ovo kako je počelo, po mom mišljenju dok je ova vlast, to se uraditi neće. Ovo je jedna dobra tvornica novca, i ništa drugo“, kaže Jovan Kovač za Valter.

On svjedoči da je mještanima rečeno da će akumulacija iseliti pojedine zaseoke, ali da u selu svakako nema više od 200 ljudi, od čega devet učenika u osnovnoj školi. Njemu osobno buduća akumulacija će potopiti petnaest duluma zemlje. Još nije došao na red za isplatu, ne zna ni koja će biti cijena po kvadratu eksproprirane zemlje.

„Nikakve perspektive nema da oživi selo, selo bi oživjelo na poljoprivredi, a oni cijelo polje potapaju. Od čega će živjeti? Ne može selo živjeti od vode. Poljoprivreda je pala i sad i zato ljudi ovdje gledaju da unovče zemlju jer ode u korov, nema tko raditi“, nije previše optimističan Kovač.

Neka od pitanja koja muče i Kovača i druge mještane uputili smo i općini Nevesinje, ali ni oni nisu smatrali da na njih trebaju dati odgovore.

Problemi za Bunu, Bregavu, Neretvu...

U banjolučkom Centru za životnu sredinu, osim što i dalje čekaju dokumentaciju u vezi s izgradnjom HE Dabar, upozoravaju da bi čitav projekt Gornji Horizonti, koji obuhvaća izgradnju tri hidroelektrane, mogao imati poguban utjecaj po životnu sredinu, živote životinja i ljudi u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.

Ističu da je HE Dabar jedna od najvažnijih karika u čitavom projektu Gornji Horizonti, no sama HE, kao i čitav projekt, imat će nesagledive posljedice ne samo za područje istočne Hercegovine nego i šire, posebno kraška polja istočne Hercegovine, sliv rijeke Neretve, njenu deltu, močvarna staništa, ali i na stanovništvo hercegovačkog kraja.

„Hidroelektrana Dabar, koja je u izgradnji godinama i koja je probijala mnoge rokove, je središnja elektrana u sustavu ‘Gornji Horizonti’ koji se sastoji od tri elektrane, tri tunela, dvije velike brane i nekoliko betonskih kanala dugačkih nekoliko kilometara, koje za cilj imaju prevođenje voda rijeke Zalomke ka Bilećkom jezeru, a dalje u sliv Trebišnjice u Jadransko more. Čitav projekt je kontroverzan i jako štetan po prirodu iz više razloga“, kaže za Valter Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu.

Navodi da je glavni problem to što se za gradnju HE Dabar planira preusmjeravanje rijeke Zalomke, koja je ponornica. A voda koja ne dospije u ponor Biograd, pojašnjava, ne dospije ni u one rijeke i izvore rijeka u koje tisućama godina stiže složenim sustavom podzemnih tokova, kanala i kaverni. Tako se problem, uzročno-posljedično, može očekivati i na izvorima rijeka Bune, Bunice i Bregave, jer bi mogle ostati bez te količine vode, kao i sama rijeka Neretva za istu količinu, a što su pokazale neke od analiza.

U Centru za životnu sredinu smatraju kao jedan od problema i taj što su Gornji Horizonti stari jugoslavenski projekt, a danas se koriste isti podaci stari 50 godina, što je apsurd, s obzirom na klimatske promjene. Tvrde i da projekt prijeti uništenju kraških polja kao što su Nevesinjsko, Dabarsko i Fatničko.

„Danas se, za razliku od starog projekta, ne planiraju sustavi navodnjavanja, a potapaju se i plodna polja i sve se radi samo zbog proizvodnje električne energije koju RS svejedno proizvodi dovoljno“, kaže Vladimir Topić.

O utjecaju koji će na Hercegovinu imati suradnja vlasti Republike Srpske s kineskom kompanijom Gezuba group itekako razmišljaju u hercegovačkim mjestima koje se nalaze uz rijeke neretvanskog sliva.

Iz organizacije Novi Val iz Blagaja kod Mostara apeliraju na sve političare da razmisle prije konačnog djelovanja. Navode da će, ako bude napravljena akumulacija u Nevesinjskom polju i ako budu betonirani podzemni kanali, nastati ogroman problem za cijelu Hercegovinu jer će biti ugrožena proizvodnja hrane, ali i životi ljudi.

„Prvo, javnost u Hercegovini nije svjesna potencijalnih problema. Mislim da uvijek investitori kažu da je sve divno, međutim što ako se dogodi da, kao što govore informacije iz starih istraživanja, rijeka Bregava i rijeka Bunica skroz presuše ljeti? Buna ima tri kraka napajanja, pa je malo manje ugrožena. Već u posljednjih desetak godina očigledno je da su se vodostaji jako smanjili i da imamo sve manje količine kiše, što se odražava na količinu vode i u Neretvi. Postavlja se pitanje ako se preusmjeri taj dio vode kroz projekt Gornji Horizonti, a pretpostavka je da će trećina vode biti preusmjerena u druge tokove, što onda“, upozorava Adnan Đuliman iz organizacije Novi Val iz Blagaja.

Đuliman svjedoči da mještani Metkovića, Čapljine i još nekih mjesta već u bunarima pronalaze slanu vodu koja se miješa sa slatkom pitkom vodom, a što je posljedica smanjenog dotoka slatke vode. To je već problem i bez izgradnje sustava Gornji Horizonti.

„Političari na sve to se još ne obaziru. Mislimo da je vrlo bitno da predstavnici Čapljine, Blagaja, Mostara naprave sastanak s investitorima i razgovaraju da vidimo što i kako dalje. Kineske kompanije i vlast Republike Srpske, koja je sve odobrila, moraju voditi računa o cijelom projektu. Mi znamo da mnoge konvencije zabranjuju preusmjeravanje vodenih tokova i bitka za Hercegovinu neće stati na ovome“, obećava Đuliman.

Uobičajeno, ni iz Ministarstva energetike i rudarstva u Vladi RS nisu odgovorili na naša pitanja u vezi s projektom izgradnje HE Dabar.

Ključno pitanje ostalo bez odgovora jest zašto nije objavljen ugovor o izgradnji hidroelektrane s kineskim partnerom, odnosno, što se krije?

Vrijedi podsjetiti da Vlada Republike Srpske, kada su u pitanju projekti i sporazumi potpisani s kineskim kompanijama, gotovo po pravilu odbija dati javnosti na uvid te ugovore, a što osim same netransparentnosti upućuje i na koruptivne radnje. Najočigledniji je primjer ugovora o izgradnji autoputa Banjaluka-Prijedor, koji usprkos dvije presude banjolučkog Okružnog suda Ministarstvo prometa još nije objavilo.