Izetbegović je u jeku agresije nudio JNA status službene oružane sile BiH

Vidi originalni članak
... izjavio je ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH Željko Raguž.

Raguž je, govoreći u povodu obljetnice osnutka Hrvatskog vijeća obrane, za politički maazin „Argumenti" Hrvatskog Medijskog Servisa pojasnio kako su bh Hrvati, preko HVO-a pružili odlučan otpor velikosrkoj agresiji na hrvatska područja u BiH i Bosnu i Hercegovinu, dok su Bošnjaci i tada kalkulirali oko budućnosti BiH.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Lipanjske zore", velika oslobodilačka vojna pobjeda Hrvatskog vijeća obrane, izvedena u lipnju 1992-e, kada su JNA i srpsko-crnogorske paravojne formacije iz doline Neretve potisnute duboko u istočnu Hercegovinu pokazala je kako su Hrvati prepoznali opasnosti za budućnost BiH i organizirali se u otporu agresiji na BiH, što se ne može reći za bošnjačku stranu. Naime, Bošnjaci su kalkulirali i nekoliko mjeseci s početka rata oko budućnosti BiH, treba li ona ostati u sastavu Jugoslavije, a bilo je čak i prijedloga da JNA postane službena vojna sila BiH, kazao je Raguž za Hrvatski Medijski Servis.

Pregovori u Skoplju

On je ovu tvrdnju potkrijepio pregovorima vođenim u Skooplju 20 dana nakon početka opsade Sarajeva.

- Naime 26. travnja 1992. Izetbegović u Skoplju vodi pregovore s Blagojem Adžićem ( načelnikom generalštaba JNA, op. Hms) i otvoreno mu nudi da JNA postane službna vojna sila BiH. To govori o kakvom se apsurdu radi i koliki je bio značaj otpora Hrvata u BiH u toj početnoj fazi agresije na BiH i „Lipanjskih zora" odnosno oslobađanja prostora doline Neretve; Mostara, Stoca, Čapljine i Neuma, čime je HVO pomogao i oslobađanju i južne Hrvatske, izjavio je Raguž za HMS.

Raguž je kazao kako teze da je HVO bio zločinačka organizacija, a Armija R BiH oslobodilačka negiraju podatci o progonu stanovništva u BiH. On kaže kako je najmanje nehrvatskog stanovništva prognano s prostora pod nadzorom HVO-a, te da se u Sarajevu ističe činjenica da su Hrvati etnički ošićeni s prostora Republike Srpske; iz Banja Luke, Posavine, a skriva kako je puno više Hrvata tijekom rata prognano ili izbijeglo s prostora pod nadzorom Armije R BiH .

Tekst se nastavlja ispod oglasa

-S područja pod nadzorom HVO-a prognano je ili je izbjeglo 112 tisuća Bošnjaka i Srba, s prostora pod kontrolom Armije R BiH prognano je ili izbjeglo 529 tisuća Hrvata i Srba, od toga 170 tisuća Hrvata, dok je s prostora pod nadzorom Vojske Republike Srpske prognano ili izbjeglo 142 tisuće Hrvata, precizirao je ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata Željko Raguž, dodajući da HVO kriminaliziraju upravo oni koji skrivaju ove podatke.

Karakter rata

Na pitanje o karakteru rata u BiH Raguž je kazao kako je on u početku bio agresija, a kasnije je dobio krakteristike građanskog rata

-Sva tri naroda imala su različite poglede na budućnost BiH i legitimno pravo da se zbog toga neslaganja organiziraju i bore za opstanak na područjima koja su nastanjivali, pojasnio Raguž, podsjećajući da su već početkom '92-e vođeni međunarodni pregovori o budućnosti BiH.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

-Sjetimo se Lisabosnkih pregovora o unutarnjem ustroju Bosne i Hercegovine i reakcije strana na tadašnji prijedlog decentralizacije BiH. Izetbegović je na Glavnom odboru SDA kazao kako je on dao načelnu suglasnost za decentralizaciju BiH. Rekao je kako su Bošnjaci protiv decentralizacije, ali kako „moramo pridobiti Hrvate da BiH dobije međunarodno priznanje". Zbog čega? Bez međunarodnog priznanja BiH svaki sukob na području BiH bi se tretirao kao građanski rat, a nakon međunarodnog priznanja BiH, otvorile su se mogućnosti za manipulaciju karakterizacijom rata kao isključivo agresije jedne druge ili nekih drugih strana, pojasnio je Raguž.

-Upravo zbog toga bošnjačka strana negira da je rat u BiH počeo još u listopadu 1991. kada su JNA i srpsko-crnogorske paravojne formacije izvršile agresiju i okupirali hrvatsko selo Ravno na jugu BiH i ističe da je rat počeo tek nakon međunarodnog priznaja BiH u travnju 92. napadom na Sarajevo, da bi rat u BiH predstavili isključivo kao agresiju, ali što ne odgovara znanstvenoj istini, kaže Raguž.

Govoreći o uzrocima hrvatsko-bošnjačkog sukoba Raguž je izjavio kako njih treba tražiti u neslaganjima hrvatske i bošnjačke strane tijekom mirovnih pregovora o uređenju BiH.

-Međunarodna konferencija o uspostavljanju mira u BIH koju su vodili Owen i Stoltenberg- sjetimo se Wens- Owenovog, pa Owen- Stoltenbergovog mirovnog plana, previđala je decentralizaciju BiH, ali bošnjačka strana nije prihvaćala potrebu decentralizacije BiH već je insistirala na svom građanskom modelu koji nije podrazumjevao ravnopravnost Srba i Hrvata u BiH. Isto tako mora se kazati kako su i međunarodni pregovarači poticali te sukobe, kazao je ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata Željko Raguž za Hrvatski Medijski Servis.

Autobombom protiv F BiH

Na upit o ulozi mudžahedina u ratu u BiH, Raguž kaže kako su strani borci iz islamskih zemalja došli pomoći u obrani bošnjačkih područja, no da su unutar mudžahedinski postrojbi djelovale strane agenture koje s nastojale prilagoditi ishod rata u BiH svojim interesima.

-Jedan od takvih događaja, eksplozija autobombe u Mostaru 1997. bio je na tragu zaustavljanja izgradnje Federacije BiH i bio je rezultati djelovanja stranih agentura kojima nije odgovarao jedan takav razvoj uspostavljanja mira i suradnje između Bošnjaka i Hrvata na području BiH i zato je izabran Mostar i zato se dogodio taj teroristički akt.

Raguž kaže kako se na temelju suvremenih dogđaja često ističe kako je taj događaj bio jedan od prvih pokazatelja radikalnog islama u BiH, no on je protiv korištenju tog pojma.

-Mislim da taj pojam ne bi trebalo prakticirati u javnom životu u BiH jer postoji radikalizam i na drugoj i na trećoj strani i ne može se on samo pripisati Islamu, ali nedvojbeno da u BiH postoje simpatizeri i takvih pojava kao što je taj događaj iz 1997 godine i o tome treba javno govoriti i spriječavati takve procese na području BiH. Ali zbog činjenice da su Bošnjaci narod koji u najvećem dijelu želi razvoj demokratske BiH, kao i Hrvati i Srbi treba se jednostavno suzdržati od nekakvih općenitih ocijena o radikalizmu samo na bošnjačkoj strani, radikalizma postoji na svim stranama i on nije dobar za demokratski razvoj BiH, izjavio je Raguž u emisiji „Argumenti" Hrvatskog Medijskog Servisa, koja se emitira u sklopu „Mostarske panorame", radija Herceg Bosne. /HMS/

Vezani članci