Izbori u BiH: Hrvatske stranke u borbi za bošnjačke glasove

O Narodnoj stranci Radom za Boljitak suvišno je bilo što govoriti. Tom, kako kažu „američkom političkom projektu" izgleda da je istekao rok trajanja nakon skoro četrnaest godina. Glavne osobe u stranci su pale u nemilost zaštitnika i nalaze se po istražnim zatvorima, a kako su financijski tijekovi zavrnuti veliko je pitanje kako će se predizborna kampanja i platiti i odvijati. Vrijeme „Molitvenih doručaka" je nepovratno gotovo, pogotovo što se „međunarodna zajednica okrenula nekim novim političkim projektima vezanim uz „hrvatske" političare.

Prema nekim krugovima, nova osoba koju će se pokušati progurati nije više dobitnik Zlatnog ljiljana, ni mesarska obitelj iz Širokog Brijega, nego pripadnik HVO-a (i to s visokim činom) i osnivač Stranke pravde i povjerenja, Živko Budimir. On se sa svoje strane, ne trudi to nimalo demantirati. Kako bi stekao što više glasova među Bošnjacima, u posljednje vrijeme izjave su sve više radikalne, skoro poput one NSRZB o ukidanju „kantona". Naime, upravo je izjavio da sa strankama koje žele treći entitet ne želi surađivati. Dug je put, eto, prešao taj general HVO-a - od kandidature s HSP-om kada je ta ista stranka crtala zemljovide s granicama trećeg entiteta, do osnivanja vlastite stranke i koalicije sa strankama koje s Hrvatima u BiH imaju malo što zajedničkog.

Na krilima popularnosti kod predstavnika Međunarodne zajednice, još jedan Hrvat pokušava izboriti glasove (i) Bošnjaka. Riječ je o vrlo popularnom Martinu Ragužu koji je pred izbore dosta vremena proveo na putu po SAD-u i još nekim svjetskim centrima moći. Svojim intervjuima i velikim danim prostorima u medijima za kratko vrijeme stekao je javne izraze potpore iz političkog Sarajeva. Za razliku od prethodne dvojice, Martin i ne pokušava ići na pridobivanje glasova za svoju stranku, već isključivo za eventualni mandat za člana predsjedništva iz reda Hrvata. Hoće li mu to uspjeti, veliko je pitanje, jer ove godine se za člana predsjedništva bori i 10 Bošnjaka, te je upitno može li uopće doći do prelijevanja bošnjačkih glasova u izbore za hrvatske članove predsjedništva. Martin će ipak imati i jedan dio glasova i Hrvata, te će zbog te činjenice, njegova stranka, možda i biti novi kandidat SAD-a za nekakvu novoformiranu platformašku vlast. To pokazuje i ulazak Stjepana Krešića u HDZ 1990 iako ne vjerujemo da je taj čin njima doveo ijednoga glasača. Dapače...

Ipak, ako stranci namjeravaju HDZ 1990 instalirati u vlast a da ta stranka ne osvoji iole značajniji broj hrvatskih glasova, valja podsjetiti na Martinovu izjavu da neće sudjelovati u vlasti na bilo kojoj razini ako u njoj ne bude predstavnika stranaka s najvećim osvojenim hrvatskim glasovima (tako je otprilike zvučala Martinova izjava).

Kako će se razvijati situacija u ovom trenutku još se ne zna. Američko veleposlanstvo u Sarajevu još je uvijek prazno, a jednostavno je nemoguće da SAD nastave s politikom prethodnih diplomata u BiH sklonim unitarističkoj opciji čije je uplitanje u vlast proizvelo sve ono o čemu ovih dana na svom blogu pišu direktor Misije USAID-a u BiH David Barth i vojni ataše Scott Miller. Za pohvaliti je konačno zauzimanje stava Republike Hrvatske iza koje vjerojatno stoji i EU. No, političkih budala uvijek je bilo i bit će, pa se možda i pokuša s novom tzv. Platformom. U tom slučaju, neka nam je svima Bog na pomoći...

tvrtko.info