IZAZOVI DANAŠNJICE Kako odoljeti konzumerizmu i društvenim mrežama te kvalitetno proslaviti blagdane?

Nalazimo se u vremenu blagdana, ili kako ga često volimo nazivati, u najljepšem razdoblju godine. Ovo je vrijeme darivanja, okupljanja obitelji i povezivanja. Međutim, danas je nekako taj blagdan poprimio drugačiji oblik. Sve više smo pogođeni novim, brzim i dinamičnim stilom života. Obitelji su dobile neki sasvim novi izgled. Naglašen je marketing, kojekakvi marketinški trikovi, konzumerizam, komercijalizam i još mnogo toga, a gube se neke prave vrijednosti. Evo što o svemu ove kaže psihologinja Kristina Paponja.
 
„Konzumerizam se manifestira kao poremećaj kompulzivnog kupovanja i može ga se smatrati kao neku, relativno novu vrtu ovisnosti. To je u stvari neka nova ideologija koja je pogodila svijet i koja nas tjera do kupujemo stvari koje nam trebaju, ali i one koje nam ne trebaju. Nažalost, čini se da je sve više i više mladih pogođeno ovime“, izjavila je Paponja za Hercegovina.info.
 
Naše je društvo izloženo velikom konzumerizmu. Najbolji svjedok tomu je fenomen koji se naziva „Black Friday“. Ovaj kako ga vole nazivati „sumanuti trend“ obmanuo je sve zemlje svijeta, pa tako i Bosnu i Hercegovinu. „Moramo se zapitati što želimo postići? Može li se sreća kupiti na taj način?“, dodala je.
 
Danas su komercijalizam, marketinški trikovi i društvene mreže postali nevidljivi čarobnjaci koji plešu oko nas, neprimjetni, ali uvijek prisutni. Kroz suptilne igre boja, riječi i emocija, marketinški stratezi često kreiraju iluziju potrebe ili želje, potičući nas da se nesvjesno upustimo u svijet proizvoda i usluga i potiču na donošenje odluka bez dubljeg promišljanja. Upravo u ovoj igri svjetla i sjene marketinških strategija kriju se nevjerojatne moći manipulacije. 
 
„Još od vremena pandemije koja nam je ograničila kretanje, izloženi smo velikom utjecaju društvenih mreža. Bilo nam je ograničeno sve ono što smo podrazumijevali pod normalno i svakodnevno. Tako smo se okrenuli društvenim mrežama i počeli sve više „scrolati“ po Instagramu, FaceBooku, mladi po Snapchatu, i tu je naš mozak postao preopterećen nekim savršenim prikazima. Trenutno posvuda možete vidjeti savršeno prikazan Božić, savršeno položenu obitelj, savršeno ukrašen bor, savršeno posložene kolače, svi su savršeno odjeveni i tako dalje. Onda se ja zapitam što je s onim obiteljima koje nemaju to sve? A iskreno govoreći, to je više od većine obitelji ovdje u Hercegovini. Što je s onim obiteljima ili ljudima koji su usamljeni? Što je s onima koji prolaze kroz neke teške izazove. Kako oni vide tu cijelu situaciju?“, kazala je.
 
Kako nam je ova psihologinja ispričala, velik dio ljudi kao da je na neki način uvučen u svu tu konzumaciju i komercijalizaciju i da jednostavno nije u stanju uvidjeti realnu sliku stvari.

„Trenutno nam je previše nametnuto to slavljeničko raspoloženje. Nažalost, ako mi nemamo tu savršenu sliku koju društvene mreže i marketing projiciraju na nas, svake godine u prosincu stvaraju se neki tamni, mračni oblaci iznad nas. Upadamo u neku tugu i depresiju i slično“, dodala je.
 
Po svemu sudeći, ispred nas su postavljena, ili smo si sami postavili neka prevelika očekivanja od ovih blagdana koji predstoje. Kao da postoji neki imperativ koji ljudima nalaže da moraju kupovati i trošiti silne količine novca koje u nekim slučajevima i nemaju. Iz nekog razloga ljudi teže materijalom izobilju i nekoj savršenoj slici koju će prezentirati drugima. Kako je sugovornica naglasila, iz tih razloga društvo postaje sve nesigurnije, a to u konačnici rezultira razvojem straha i tjeskobe.
 
„Ovo sve polazi od nas odraslih. Sjetite se da smo svi mi modeli svojoj djeci. Ako ja sumanuto kupujem i konstantno iz godine u godinu pokazujem svojoj djeci da su blagdani kupovina i izobilje svega i potrebnog i nepotrebnog, moje dijete će smatrati da je to jedini ispravan način za slavljenje Božića. Pripazimo zadovoljavamo li mi svoje ili potrebe našeg djeteta. Evo, odlazak Advent je savršen primjer. Možda djetetu osim fritula i klizališta treba roditeljska ljubav i pažnja“, objasnila je.
 
Sada, više nego ikad, važno je probuditi se iz marketinškog sna i početi oštrije uočavati skrivene igre iza reklamnih zavjesa. Naučiti razaznavati trikove i razumjeti njihovu prirodu ključno je za oslobađanje od neprimjetnih utjecaja i donošenje svjesnijih odluka u svakodnevnom životu.
 
„Danas nam se na svakom koraku nude različite ponude za cijelu obitelj, popust od 50%, parking mjesto, igraonica za djecu, organizirano čuvanje djece, restorani prilagođeni dječjem užitku. Sve je idealno, samo kako bi obitelj tu ostala satima i trošila novac. Stalno smo izloženi toj potrošačkoj kulturi, nekom pritisku, reklamama, savršenom prikazu Božića. Međutim, svi se trebamo zapitati što nam to zapravo treba? Što meni znače blagdani? Ne trebamo proživjeti najbolje blagdane u povijesti. Ne treba nam savršen Božić samo zato jer je na takav način prikazan na televiziji ili društvenim mrežama“, izjavila je.
 
Kako nam je Paponja objasnila, ne trebamo biti razočarani jer naša stvarnost ne može oponašati reklamu, jer je to zapravo nemoguća misija. Stvarnost je nešto sasvim drugo. Njena poruka svim roditeljima je da prestanu težiti nekoj idealističkoj slici obitelji i da smanje svoja očekivanja te da se vrate na prave vrijednosti. Naime, kako je naglasila, obiteljska se situacija može promijeniti u svakom trenutku. Mogu doći neki teški izazovi poput teške financijske situacije, usamljenosti ili bolesti, i što tada? Znači li da se Božić nije dogodio ako nije bio savršen? „Ova ideologija je pogodila doslovno svaki kutak društva. Ali mi smo ti koji se trebamo boriti protiv nje na individualnom nivou“ dodala je.
 
Ova „suptilna“ ideologija najviše pogađa mlade ljude. Tjera ih da se osjećaju ispraznima, a oni nažalost često nisu svjesni da su žrtve manipulacije.
 
„Moj najtopliji savjet svim ljudima je da smanje izloženost društvenim mrežama. To je izrazito važno. Također, važno je prekinuti tu savršenu sliku blagdana i blagdanskog raspoloženja. Postavite si realna očekivanja i nastojite težiti pravim vrijednostima. Najvažnije od svega je da se trudite provoditi vrijeme sa svojim obiteljima kojeg nažalost imamo sve manje, upravo zbog te komercijalizacije. Pokušajte uspostaviti obiteljske rituale, ojačajte svoju obitelj. Trudite se ne slijediti konzumerističke potrebe jer nikada ih nećemo zadovoljiti. Na kraju krajeva, sreća se ne gradi na takav način. Ako vi kao roditelji provodite mnogo vremena s vašom djecom, razvijajte dijalog, jer mi smo ti koji njima prenosimo one prave vrijednosti, ako je moja prava vrijednost da smo mi na okupu, sretni i nasmijani, onda će i moje dijete imati tu istu potrebu i vrijednost. Vratite se sebi. Zapitajte se što vas čini sretnima?! To je najbolji način za uvidjeti da je prava sreća u dijeljenju, u humanitarnosti i u zdravlju. Sve ostalo je samo ideologija“, pojasnila nam je.

Po svemu sudeći, među ljudima kao da vlada uvjerenje da će netko jednostavno doći i riješiti sve postojeće probleme.

“Imam osjećaj ponekad da svi očekujemo promjene izvana. Promjene dolaze od nas samih. Mi smo ti koji radimo promjene u našim obiteljima. Te promjene uvode promjene u društvo. Ako prenosimo prave vrijednosti i učimo se zahvalnosti, onda će i naša djeca učiti i prenositi prave vrijednosti društva“, kazala je.

Ono što nam se servira na društvenim mrežama u većini je slučajeva samo pažljivo odabrani prikaz stvarnosti. Slike savršenih trenutaka, filtrirane emocije i pažljivo sročeni statusi stvaraju iluziju idealnog života. Međutim, iza tih virtualnih kulisa skriva se stvarnost prepuna izazova i neuspjeha koje često ne vidimo. Trebamo razviti kritički odnos prema onome što vidimo na društvenim mrežama kako bismo se oslobodili pritiska usporedbe i shvatili da stvarnost ima mnogo nijansi koje se ne mogu svesti na savršene slike i besprijekorne trenutke.
 
„Naravno da su pokloni ispod bora odlična stvar. Razvesele kako mlađe, tako i starije generacije. Samo se zapitajmo je li zaista važno je li taj poklon vrijedi 30 ili 150 KM, ili je stvar nečeg drugog. Učimo se vježbati zahvalnost. Zahvalnost na običnom danu, zahvalnost na zdravlju, na sitnicama. To je važno za mentalno zdravlje“, zaključila je.  
 
Na kraju krajeva, pokloni se zaboravljaju, a ono što ostaje su uspomene. Uspomene na roditelja, prijatelja, sina, kćer, na osobu koja je bila tu kada je trebalo, kada je bilo najteže, koja je i plakala i smijala se zajedno sa nama. U konačnici, ljubav i zajedništvo su najdragocjeniji pokloni koji nadmašuju prolazne materijalne stvari.