IZ ŠUPLJEG U PRAZNO Lideri HDZ i SDA bez dogovora, malo se 'primaknuli'

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović kazao je danas nakon susreta s predsjednikom Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Draganom Čovićem da je ovo zadnji sastanak u tom formatu, ali i da su napravljeni neki pomaci u dogovorima, piše Fena.

Najavio je da će sada uslijediti sastanci s predsjednicima ostalih parlamentarnih stranaka, a u međuvremenu je planirano da se Izetbegović i Čović sastanu s predstavnicima međunarodne zajednice te pokuša definirati minimum onoga oko čega se slažu.

To se odnosi na implementaciju odluka Europskog suda za ljudska prava i odluka Ustavnog suda BiH, a iako još uvijek ne postoji zajedničko stajalište o tome između SDA i HDZ-a oni su približeni te postoji platforma na osnovu koje bi se moglo dalje razgovarati.

Izetbegović je kazao da je HDZ prihvatio činjenicu da je neophodno uraditi izmjene Ustava BiH u manjem obujmu koje će omogućiti svim narodima da budu kandidati i članovi Predsjedništva BiH, a onda treba uraditi izmjene Izbornog zakona koje će povećati prilike hrvatskom izbornom korpusu da član Predsjedništva BiH bude izabran voljom hrvatskog naroda.

"Dolazi u obzir i ono što se predviđalo Travanjskim paketom ustavnih promjena odnosno indirektni izbor ili direktni izbor na bazi nekih ranijih modela, ali o tome će se razgovarati s predsjednicima drugih parlamentarnih stranka koje čine Parlamentarnu skupštinu BiH", dodao je Izetbegović.

Kada je u pitanju Dom naroda Federalnog parlamenta, Izetbegović kaže da je HDZ spreman da se ide ka tome da se isključivo štiti vitalni nacionalni interes, a upravo su to neki pomaci koje Izetbegoviću daju optimizam da se može krenuti u razgovore s ostalima i doći do dogovora.

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Dragan Čović kazao je da su on i Izetbegović razgovarali o mnogim pitanjima, ali da HDZ neće razgovarati o jednakopravnosti i legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda.

Kaže da su sada u situaciji kada bi trebalo pozvati svjedoke Sporazuma koji je potpisan u Mostaru 17. lipnja 2020. godine jer je tu definiran okvir za Mostar kao i okvir za Izborni zakon zbog čega smatra da bi s njima uskoro trebali biti organizirani razgovori.

Potvrdio je da je bilo razgovara o izboru članova Predsjedništva BiH i domova naroda gdje HDZ želi ispoštovati sve presude Ustavnog suda BiH o predstavljanju konstitutivnih naroda i sve odluke Europskog suda za ljudska prava.

Čović smatra da su te odluke pomirljive i ako bi se došlo do usuglašenog stajališta oko rješenja za ta pitanja, koja bi trebala biti što jednostavnija, da se prema potrebi izmjena Izbornog zakona prilagodi i potreba izmjena Ustava BiH.

Te izmjene Ustava bi bile u ograničenom kapacitetu, kaže lider HDZ-a, jer je teško raditi na izmjenama najvišeg akta u državi budući da se to nije dogodilo posljednjih 15 godina.

Najavio je da bi u narednih sedam do 10 dana trebali biti obavljeni razgovori i onda će biti jasnije kojim putem dalje ići da se napravi dogovor jer je zajednička procjena da do njega mora doći.

"Ne može se izaći iz neizborne godine, a da se ne dogovorimo oko svih ovih pitanja, a primarno zakona koji znače ubrzanje puta ka Europskoj uniji i dobijanje kandidatskog statusu te Izbornog zakona jer bez izbornog zakonodavstva teško će biti organizirati izbore naredne godine", pojasnio je Čović.

Izrazio je stajalište da će se do rješenja doći do kraja srpnja, a onda će uslijediti razgovori kako to pretočiti u zakonska rješenja i u parlamentarnoj proceduri dobiti i druge partnere koji žele slična rješenja u BiH.

"Ima stvari o kojima se sigurno neće raspravljati što se tiče HDZ-a i to je pitanje jednakopravnosti konstitutivnih naroda i njihovog legitimnog predstavljanja, a za sve drugo možemo tražiti rješenja. Ovaj mjesec je mjesec za dogovore", zaključio je lider HDZ-a Dragan Čović.

Izaslanstva stranaka razgovarala su danas u Sarajevu i o formiranju Federalne vlade, odnosno popunjavanja upražnjenih ministarskih mjesta, te zakonima koje je potrebno izmijeniti kao dio 14 prioriteta Europske povjerenstva kako bi BiH dobila kandidatski status poput zakona sukobu interesa, Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV) i javnim nabavkama, zaključuje Fena.