INVESTICIJE I RAZVOJ U RS-u Ex direktorica neovlašteno potpisivala kredite, a narod će platiti

Bivša direktorica Investicijsko razvojne banke RS Snežana Vujnić potpisala je desetine milijunskih kredita nakon što joj je istekao mandat i ovlasti, zbog čega su pojedini klijenti pokrenuli tužbu kojom traže da se oni ponište, a pozajmice otpišu. To bi moglo dovesti do otpisivanja višemilijunskih dugovanja, zbog kojih bi proračun ostao oštećen, a sve zbog toga što Snežana Vujnić od isteka mandata, krajem ožujka 2016. godine, do odlaska sa mjesta direktora prošle godine, nije imala ovlasti za zastupanje, pa samim tim ni prava da potpiše bilo kakav papir, a kamoli kredit.

Pišu: A. Pisarević, O. Tešić/eTrafika

Od ožujka 2016. godine nije ponovo imenovana na mjesto direktora niti joj je dodijeljen status vršitelja dužnosti, te je sve poslove u ovoj banci obavljala bez ovlasti, piše eTrafika.

Ona je na tu funkciju imenovana 2012. godine, a nekoliko dana prije isteka četvorogodišnjeg mandata, 2016. godine, uhićena je zbog sumnje da je sudjelovala u višemilijunskim bankarskim pronevjerama. Riječ je o Bobar banci, a grupa ovlaštenih osoba kojima se još uvijek sudi, među kojima je i bivša direktorica IRB-a koja se tereti da je iz banke ‘izvukla’ više od 125 milijuna maraka.

Nakon puštanja iz pritvora, i pored optužbi koje joj se stavljaju na teret, vlasti Republike Srpske na čelu sa tadašnjim predsjednikom Miloradom Dodikom, ponovo je vraćaju na staru funkciju. Ona se vraća na posao iako joj je u međuvremenu istekao mandat i nije dobila novo imenovanje niti status vršitelja dužnosti. Bez nove odluke o imenovanju radila je kao direktorica najveće banke u RS sve do 2020. godine.

Nije jasno kako je Snežana Vujnić mogla raditi pune četiri godine nakon isteka mandata niti da potpisuje odobrenja za kredite bez ovlasti Nadzornog odbora za poslove koje obavlja. Zapravo, nije jasno na temelju čega je uopće dobivala svoju plaću.

Ova afera bi mogla koštati entitetski proračun za iznos od nekoliko desetina milijuna maraka, jer je gore navedeno postalo temelj za tužbu onima koji su podigli kredite preko IRB-a u razdoblju u kojem Snežana Vujnić nije mogla potpisivati takve odluke, te će u sudskim procesima, koji su u pripremi, tražiti poništavanje odluka, potvrđeno je eTrafici.

To dalje znači, da neće biti povrata novca u proračun IRB-a, jer je on odavno potrošen, a među kreditiranim tvrtkama je i niz onih bliskih vlastima koje su dobivale novac iako su bile pred gašenjem. Jedna od njih je i nekadašnja slastičarnica „Pingvin“, izuzetno bliska vrhu vladajućeg SNSD-a, koja je novac dobila iako se u medijima mjesecima pisalo da je pred zatvaranjem, što se kasnije i dogodilo. Kredit nije vraćen niti više postoji nada da će se tako nešto dogoditi, a kako saznaje eTrafika ključna odbrana bivšim rukovoditeljima te tvrtke će biti da je odluka o kreditu ništavna iz prethodno navedenih razloga.

“Ugovor je ništavan“

Prema riječima odvjetnika Dine Tešića, koji u ovom procesu zastupa vlasnicu “Pingvina” Slavicu Grebenar, jedan od njezinih kredita odobren je u razdoblju kada Snežana Vujnić nije imala ovlasti da ga potpiše, ali to nije sve. On kaže da je ugovor ništavan i zbog nezakonitosti vezanih uz obračunate promjenljive kamatne stope.

“Analizom kredita Fonda za razvoj i zapošljavanje Republike Srpske a.d. Banja Luka, kojim upravlja Investicijsko razvojna banka Republike Srpske, utvrdili smo da se radi o ništavom pravnom poslu zbog nezakonitih odredbi vezanih za promjenljivu kamatnu stopu, ali i da zastupnik nije imao ovlasti za zastupanje IRB RS u vremenu zaključenja određenih ugovora. Pred nadležnim sudom smo zatražili da se poništi ugovor i brisanje založnog prava na nepokretnostima, koje su bile predmet osiguranja i vjerujemo da će zakoni i pravda biti na našoj strani”, ističe Tešić.

On dalje govori, da su analizirali i ostale ugovore i utvrdili da određene banke, ne samo IRB RS, ugovaraju obračunski model godišnje kamatne stope od 360 dana, primjenjujući nezakonito francuski i njemački dekurzivni model obračuna kamata, suprotno odredbama Agencija za bankarstvo Republike Srpske koja svojom odlukom određuje, kao jedini mogući model, engleski obračun kamata od 365/366 dana.

“Kada je višemilijunski kredit u pitanju, tako se prisvoje nezakonito desetine tisuća maraka na godišnjoj razini, samo na ovaj način od klijenata primjenom metode od 360 dana za obračun kamata. Određene banke u vrijeme odobrenog moratorija obračunavaju klijentima pogođenim ekonomskom krizom neutemeljeno i zakonsku zateznu kamatu, a ne obračunavaju točan tečaj EURIBOR-a, već ga zaokružuju na prvu sljedeću pozitivnu kvartalnu brojku suprotno ugovoru i imperativnim normama”, kaže Tešić.

On ističe, da su u tužbi naglasili da Snežana Vujnić nije imala odobrenje da potpisuje ugovore o kreditima, jasno ističući da je njoj mandat istekao 29. ožujka 2016. godine, a da je samo pet dana kasnije, 4. travnja, potpisala ugovor za koji nije imala ovlasti.

Vrhovni sud se izjasnio u sličnom slučaju

Kako je potvrđeno za eTrafiku, i ranije smo imali slučaj u kojem se dogodila gotovo ista stvar, koja najvjerovatnije slijedi i u slučaju “Vujnić”.

“Imali smo situaciju kada je članovima Povjerenstva za vrijednosne papire Republike Srpske istekao mandat, pa je Vrhovni sud Republike Srpske potvrdio stajalište nižestupanjskog suda da su ovlasti nakon isteka mandata tehničke prirode i da je djelovanje ograničeno na poslove u okviru tzv. tehničkog mandata, a to znači da se ne mogu donositi akti kojima se nameću prava i obaveze drugim subjektima. U konkretnom slučaju, akt koji je bio donesen nakon isteka mandata bio je nezakonit”, ističe odvjetnica Bojana Vranješ Čorokalo.

Ona objašnjava da, prema važećim zakonima, kada je trajanje mandata članu uprave (direktoru) određeno brojem godina, mjeseci ili dana, onda istekom posljednjeg dana trajanja tako određenog mandatnog razdoblja imenovana osoba više nije član uprave.

“Radnje koje poduzima osoba kojoj je istekao mandat ne mogu se smatrati radnjama člana uprave, jer ih ta osoba više nije ovlaštena poduzimati”, objasnila je ona.

“Isto kao da smo vi ili ja potpisali“

Novinar i urednik Željko Raljić kaže da ovo nije ništa novo. Dvije su vrlo bitne stavke u ovoj situaciji, kaže on, prva odnos vlasti prema institucijama, a druga, njen utjecaj na njh.

“Odnos aktualne vlasti prema institucijama bilo koje vrste vidi se u tome da je IRB trebalo da ima daleko značajniju ulogu nego što je uspjela ostvariti. Drugo je pitanje političkog utjecaja u kojem je ona poslužila kao instrument za niz nezakonitosti”, navodi on.

Dodaje da su kredite uglavnom dobivali tajkuni bliski vlasti, a da su nezakonite radnje, uključujući i način postavljanja rukvodstva, bile redovne od osnivanja pa do danas.

“Većina direktora radila je kršeći zakone pogodujući kod davanja velikih iznosa kredita vrhu SNSD-a. I u ovom slučaju, Vujnićka je samo izvršavala stranačke naloge, ona nije i ne odgovara Vladi RS, jer je ona nije ni postavljala. Mi tu dolazimo do ključnog problema koji samo potvrđuje da kod nas institucije postoje samo formalno, a da odluke donosi vrh stranke i Milorad Dodik sa svojim uskim krugom suradnika”, kaže Raljić za eTrafiku.

Naš sugovornik dalje objašnjava da je u slučaju “Pingvina” i ko zna koliko drugih kredita, zakon prekršen tako da je svoj potpis na milijunske kredite mogao staviti bilo tko, ne samo ona.

“To je isto kao da smo vi ili ja potpisali ugovor u ime IRB RS, jer smo mi ovlašteni koliko je i ona tada bila. Ovim postupanjem se uspostavlja čitav lanac ljudi koji su uključeni u nezakonite poslove. Onaj ko prihvati njezin potpis isto tako krši zakon kao što ga je i ona svjesno kršila, znajući da za to nema mandat. Sad smo ostavljeni na milost i nemilost sudova koji će odlučivati ovako ili onako”, kaže Raljić.

Kada govorimo o ishodu sudskih procesa, nije optimističan. Smatra da ćemo vidjeti spregu kriminaliziranog pravosuđa i da naše institucije postoje samo formalno.

“Sve one koje budu uključene u taj krug kriminala samo će dati povoda i svima ostalima da se nezakonito ponašaju. Počevši od korisnika kredita, preko onih koji bi trebalo da to kontroliraju. Ako o ovom slučaju tužitelj ima saznanja, onda treba otvoriti istragu. On to neće uraditi jer je dio tog kruga kriminala koji se vrti godinama kada je u pitanju IRB”, naglašava on.

“Isparilo 200 milijuna maraka”

Profesorica na Ekonomskom fakultetu u Banja Luci i narodna zastupnica Partije demokratskog progresa Jelena Trivić kaže da je poslovanje IRB-a poljuljano i u financijskom i pravnom smislu onda kada se ova banka izložila ogromnim gubicima usljed propasti banaka u Republici Srpskoj. Propale su tri banke i od tada, zbog tolikog izlaganja nepovoljnim plasmanima i depozitima koje je IRB držala, neko je morao snositi odgovornost.

“U IRB-u je ‘isparilo’ i propalo 200 milijuna maraka narodnog novca zbog loše poslovne politike, odnosno namjernog izlaganja IRB-a, a u znanju da će taj novac propasti u tim bankama, tako da je neko morao odgovarati za te gubitke. Za sve što se događalo poslije, nisam sigurna da će dobiti svoj pravi epilog, zbog političkog pritiska i ljudi koji su na vlasti u Srpskoj i koji na neki način kontroliraju instance sudstva. S tim u vezi je i taj pravni vakuum koji je nastao od vraćanja direktorice pa do 2020. godine, zbog toga što je ona imala, da se tako izrazim, neku političku zaleđinu”, kaže ona za portal eTrafika.

Iz IRB-a bez odgovora

Očitovanje po ovom pitanju zatražili su novinari i od Investicijsko razvojne banke. Pitali su ih u kojem je razdoblju Vujnićka bila ovlaštena osoba za zastupanje IRB-a RS i je li imala to pravo od početka travnja 2016. godine i na temelju kojeg dokumenta. Također, pitali su ih i na temelju kojeg dokumenta je Vujnićka, nakon isteka mandata 29. ožujka 2016. godine, imala ovlasti da potpisuje pravne akte ispred IRB kao ovlaštena osoba.

Nažalost, odgovore nisu dobili.

Ostavke i uhićenja

Većina direktora ove institucije nije imala mandat bez svojevrsnih afera, koje su dovodile do njihovih ostavki ili uhićenja i pokretanja istraga.

Prvi direktor IRB-a Jasminko Jotić bio je na čelu te institucije od njenog osnivanja u prosincu 2006. pa do kolovoza 2008. godine, kada je podnio ostavku. Ostavku je podnio u svibnju 2009. godine i Jotićev nasljednik Brane Stupar, a potom u ožujku 2010. i Stuparov nasljednik Bojan Golić i to zbog afere “Medicinska elektronika” (kasnije osuđen na četiri mjeseca zatvora zbog nesavjesnog rada u službi). Da praksa ne bude prekinuta omogućio je i četvrti po redu direktor IRB-a Milenko Pavlović koji je ostavku podnio u prosincu 2011. godine. Njega je naslijedila Vujnićka, koja nije dala ostavku, ali je uhićenapred kraj mandata.

Zbog IRB-a zakon je kršila i Narodna skupština RS, koja četiri godine (od 2014. do 2019.), iako je bila u obavezi na dnevni red nije stavljala godišnje izvješće te institucije.