I TO JE BIH: „Akademik“ sa spornim zvanjima favorit za predsjednika UO Agencije za visoko obrazovanje

Početkom travnja Privremena komisija Parlamenta BiH u sastavu: Denis Zvizdić, Nenad Stevandić, Nikola Lovrinović, Amir Fazlić, Bariša Čolak i Sredoje Nović, imenovala je nove članove Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvaliteta BiH.

Iz reda srpskog naroda imenovani su prof. dr. Mitar Perušić, prof. dr. Nedeljko Stanković i Zorana Štaka. Iz reda bošnjačkog prof. dr. Dženita Ljuca, prof. dr. Sanjin Kodrić i dr. Suad Kunosić, a iz reda hrvatskog naroda prof. dr. Luciana Boban, prof. dr. Ivo Čolak i dr. Marko Odak. Iz reda ostalih kao jedini kandidat imenovan je prof. dr. Dino Mujkić.

EKSPRESNO 'MAGISTRIRAO I DOKTORIRAO'

Prema informacijama Inforadara, brojna od ovih imenovanja su sporna najprije iz razloga jer su politička, a posebno se izdvaja jedno kao primjer kandidata koji nikako ni po kojim osnovama u demokratskoj i uređenoj pravnoj državi ne bi smio biti član jednog ovakvog tijela.

Riječ je o Nedeljku Stankoviću iz Brčkog, inače vlasniku dva sveučilišta i više nego spornih akademskih zvanja. U medijima se Stanković predstavlja kao netko tko je završio pravo u Sarajevu, magistrirao u Beču, a doktorirao pred komisijom u Kanadi.

Međutim, istina je potpuno drugačija, o čemu svjedoče i mnogi od oko 300 dokumenata koji su u posjedu Inforadara. Mnogi od njih, istovremeno, pokazuju svu nastranost i nakaradnost tri paralelna obrazovna sustava u BiH koji služe tek za uhljebljivanje stranačkih pristalica i regrutiranje partijske mašinerije.

Sve je počelo krajem 2011. godine, kada su u Brčkom osnovane tri visokoškolske ustanove: Europski Univerzitet, Internacionalni univerzitet i Visoka škola računalstva i poslovnih komunikacija Empirica. Sve tri ustanove su u Rješenjima dobile pravo da mogu upisivati studente samo na prvu godinu odgovarajućeg ciklusa (prvi ciklus, master studij i doktorski studij). To znači da od osnovanih sveučilišta niti jedan nije mogao izdati bilo kakvu diplomu prije 2014. godine. Prvi završni studenti prvog ciklusa mogli su diplomirati najranije 2015., magistrirati 2014. godine, a doktorirati također 2015. godine.

Osnivač Europskog univerziteta upravo je Nedeljko Stanković, koji je u školskoj 2011/2012. godini diplomirao na privatnom fakultetu Aperion Banja Luka. Zanimljivo, iste godine u kolovozu (2012.) magistrirao je na svom upravo osnovanom Europskom univerzitetu (EU), a ne u Beču, kako ističe u javnosti. Nekoliko mjeseci kasnije, 2013. godine, također na svom EU je doktorirao na fakultetu za sport, s temom 'Utjecaj dimenzija na situacijsku i natjecateljsku efikasnost karatista'.

Stankoviću ni to nije bilo dovoljno pa ga je 2016. godine u Beogradu stanovito udruženje građana koje se nazvalo Europska akademija znanosti i umjetnosti proglasilo 'akademikom'. Dakle od diplomanta 2012. do titule 'akademika' 2016. godine.

Priča kulminira nakon što je u sudski registar Stankovićevog Europskog sveučilišta upisan rektor (tek 2015. godine), koji jedini po zakonu može potpisivati diplome. Za rektora je imenovan prof. dr. Zoran Milošević koji je, međutim, potpisivao diplome sve godine od osnivanja EU-a, iako nije imao nikakvo zakonsko uporište u tome.

NA STOTINE NEZAKONITO IZDATIH DIPLOMA

U razdoblju od 2012-2015. godina izdano je čak 500 zakonski neispravnih diploma, što je utvrdio 2016. godine u upravnom nadzoru tadašnji šef Odjeljenja za obrazovanje Vlade Brčko distrikta. Godine su trebale da se to i dokaže.

Prvim Rješenjem – dozvolom za rad, u startu je Europskom univerzitetu odobreno 25 studijskih programa na pet fakulteta. Zakonom je propisano da se osnivanjem svakog novog studijskog programa mora proći kompletna procedura kao i kod osnivanja samog sveučilišta i svakog njegovog fakulteta, a to znači izrada elaborata o opravdanosti, dobivanje suglasnosti Vlade i skupštine i njegovo usvajanje od strane komisije.

Odmah po dobivanju dozvole, 2012. godine, tadašnji šef Odjeljenja za obrazovanje u Vladi Brčko distrikta Esed Kadrić (SDA), inače sadašnji gradonačelnik Brčko distrikta, Stankoviću i njegovom EU bez ikakve procedure izdao je dopunsko Rješenje o osnivanju još jednog dodiplomskog studija i niza novih studijskih programa. U pitanju su Prometni fakultet s četiri smjera i dva instituta.

Kadrića je u međuvremenu na mjestu šefa Odjeljenja za obrazovanje naslijedio Momčilo Poljić, koji je 13. ožujka 2013. godine, ponovno po zahtjevu Europskog univerziteta, donio Rješenje kojim se toj visokoškolskoj ustanovi bez ikakvog obrazloženja daje suglasnost za uvođenje čitavog niza novih studijskih programa (22 studijska programa), posebno na Tehničkom fakultetu (kojeg nema u prvobitnom Rješenju o osnivanju).

Međutim, Poljić uviđa nezakonitost u poslovanju, u siječnju 2014. godine poništava licencu Europskom univerzitetu te uz policijsku asistenciju izuzima dokumentaciju s EP-a jer nisu dozvolili upravni nadzor. Komisija stručnjaka na tridesetak strana opisala je sve nepravilnosti i izdala trajnu zabranu rada, što kasnije potvrđuje i Osnovni sud Brčko distrikta 2015. godine.

Utvrđeno je da je osim samog nezakonitog izdavanja diploma oštećen i proračun Brčko distrikta za višemilijunske iznose. Danas Europski univerzitet ima više od 50 studijskih programa, šest fakulteta i dva instituta, a samo je 24 upisano u Registar. Prema zakonu o visokom obrazovanju i važećim normativima u visokom obrazovanju, sve ovo moraju pratiti standardi o broju stalno uposlenih s odgovarajućim zvanjima, prostor i oprema.

Također je utvrđeno da su napravljeni brojni propusti u vođenju evidencija i matičnih knjiga na Univerzitetu. Tako je u upisnim materijalima (upisni list, semestralni list) iz personalnih dosjea i u matičnim knjigama studenata koje je Univerzitet dostavio, navedeno da su studenti upisani u 'V godinu I ciklusa', što je suprotno dozvoli za rad, tj. Rješenju o ispunjenosti uvjeta za početak rada i obavljanje djelatnosti kojim je ovom sveučilištu odobreno izvođenje prvog ciklusa studija na svim studijskim programima u maksimalnom trajanju od tri godine (180 ECTS bodova).

U konačnici, Poljić je potpisao Rješenje o oduzimanju licence za rad Europskom univerzitetu, a godinu kasnije to je potvrdio i Osnovni sud u Brčko distriktu.

Stanković je, međutim, uložio žalbu Apelacijskom sudu koji nalaže Odjeljenju za obrazovanje da se Europskom univerzitetu dodijeli privremena licenca.

Nakon što se sve u Brčkom 'zakompliciralo', Stanković je u Tuzli uz pomoć tadašnjeg premijera Bege Gutića (SDA) 2015. godine gotovo preko noći osnovao Europski univerzitet Kallos, s identičnim konceptom. Iako nema doktorat iz pravnih znanosti, Stanković je dekan, ali i rektor Pravnog fakulteta na oba Univerziteta.

Za rektora, međutim, može biti biran samo redovni profesor. Od stjecanja znanstvenog zvanja doktor znanosti potrebno je da protekne minimalno 11 godina da bi se stekla akademska titula redovnog profesora (pet godina u zvanju docenta i šest godina u zvanju izvanrednog profesora). Stanković je rektor Europskog univerziteta u Brčkom niz godina, a na Univerzitetu Kallos u Tuzli je rektor od 2015. godine, dakle dvije godine nakon što je doktorirao već je imao zvanje redovnog profesora, što je zakonski nemoguće.

Zanimljivo je da Tužiteljstvo Brčko distrikta odbacilo krivičnu prijavu protiv Stankovićevog Europskog univerziteta koju su podnijeli iz Visoke škole u Brčkom. Ujedno je Tužiteljstvo donijelo odluku o odbacivanju istrage jer, kako je navedeno, u poslovanju Europskog univerziteta 'nema ništa sporno'.

Foto: Odgovor kojim je Tužiteljstvo Brčko distriktra javnosti dalo do znanja da nema ništa sporno u spornom poslovanju Europskog univerziteta i odlukama nadležnih organa koji su to dopustili

Stanković nije odustao i u međuvremenu je, prema izvorima Inforadara, u Komisiju za licenciranje koju je osnovala Vlada Brčko distrika, preko utjecajnih stranačkih ljudi, ubacio njemu bliske osobe, poput Džemala Najetovića. Komisija je nekoliko puta izmijenjena jer je prvi njen predsjednik, profesor Edin Delić, zbog prijetnji odustao. Delić je insistirao da se iz Komisije izbaci postiplomac Stankovićevog Univerziteta zbog evidentnog sukoba interesa.

PRITISCI I SKANDAL U NAJAVI

Sada je Najetović u sukobu interesa jer je prethodno bio u Komisiji za sprovođenje postupka licenciranja studijskih programa sva tri ciklusa studija na Pedagoškom fakultetu Univerziteta Kallos u Tuzli, zajedno sa bliskom osobom Bege Gutića – profesorom Rasimom Dacićem, rektorom Univerziteta u Travniku, na kojem je Bego Gutić u to vrijeme magistrirao. Ovu komisiju je formiralo Ministarstvo obrazovanja i znanosti Tuzlanske županije 2015. godine.

U svemu Stanković uživa veliku političku i 'poslovnu' podršku HDZ-a i SDA u Brčkom. Sam dogradonačelnik Ante Domić (HDZ) je počasni doktor Stankovićevog Europskog univerziteta. U Vladi i pravosuđu Brčko distrikta desetine uposlenih su s diplomama, magisterijima i doktoratima sa Europskog i Internacionalnog univerziteta u Brčkom. Sve te diplome, magisteriji i doktorati su upitni zbog nezakonitog poslovanja ovih ustanova, a sam proračun Brčko distrikta zbog ovih radnji i nezakonitosti oštećen je za višemilijunski iznos.

Danas je na Europskom univerzitetu, umjesto stotinu uposlenih shodno zakonu, u stalnom radnom odnosu svega sedam do osam ljudi. Ostali nastavnici su uglavnom profesori emeritusi, angažirani po ugovoru o djelu. Nije tajna da je na ovom Univerzitetu zabilježen angažman profesora na čak 70 predmeta na više fakulteta.

Istovremeno na Univerzitetu Kallos u Tuzli radi 15 zaposlenih, iako je prijavljeno čak 40 studijskih programa. Po zakonu broj uposlenih bi trebao biti najmanje 50.

Kako je sve ovo moguće, novinari Inforadara su pokušali dobiti odgovor od svih relevantnih institucija i pojedinaca kojima su unazad mjesec i pol slali pitanja: samog Stankovića, Vlade Brčko distrikta, Parlamenta BiH, Tužiteljstva BiH i SIPA-e. Jedino je odgovorila SIPA konstatacijom da oni ne istražuju ove visokoškolske ustanove.

Da onima koji utjelovljuju vlast u Bosni i Hercegovini nije stalo do kompetentnog, kvalitetnog i transparentnog obrazovanja, dokazuje i činjenica da se aktualni saziv Parlamenta BiH ovim najvažnijim pitanjem nije bavio. Također nitko od njih nije reagirao na novi sastav UO Agencije za razvoj visokog obrazovanja, gdje je postavljen i Stanković koji će, kako se pouzdano saznaje, vršiti pritisak na Agenciju da članovi Komisije budu podobni ljudi koji će omogućiti konačno odobrenje akreditacije za njegova sveučilišta.

Novoizabrani član UO Agencije, profesor Dino Mujkić, za Inforadar ističe da do sada nije imao uvid u dosadašnji rad bilo kojeg kandidata i člana UO Agencije.

"Ono što mogu garantirati u svoje ime je nastavak rada na razvoju kvalitete obrazovanja u BiH na način kako sam to radio i do sada, kao regionalni menadžer WUS Austra od 1999 – 2014. godine, i danas kao izvanredni profesor na Univerzitetu u Sarajevu. Moj glas neće dobiti ni jedno sveučilište koje nije ispunilo zakonske norme", rekao je Mujkić.

Prvi sastanak UO Agencije zakazan je za 15. lipnja, kada će se birati predsjednik i potpredsjednik. Saznaje se da je upravo Stanković pretendent na čelnu poziciju i s najjačim političkim uporištem, te da će učiniti sve kako bi se njegova sveučilišta našla na listi akreditiranih.

Podsjećamo da su do sada u BiH 33 sveučilišta dobila akreditaciju, od čega je tri četvrtine privatnih koji proizvode nekompetentne kadrove, štancajući diplome za uhljebljivanje stranačke mašinerije u institucijama BiH. Dosadašnjim načinom izdavanja akreditacija derogirani su europski standardi, izmanipulirane institucije i izignorirane smjernice za kvalitetu visokoobrazovnih ustanova. Zadovoljena je tek forma te je otvoren prostor za dalji sunovrat obrazovanja i poplavu diploma koje ne služe nikome osim stranačkom klijentelizmu.