Hrvati iz BIH glasovat će putem računala?
E-glasovanja
Naime, nakon zasjedanja naglašena je potreba uvođenja e-glasovanja koja će Hrvatima izvan Republike Hrvatske omogućiti Ustavom zajamčeno pravo glasovanja na izborima. Na koji bi se način spomenuti sustav uveo i kako bi funkcionirao još je uvijek nepoznato, no praksa u nekim modernim demokratskim zemljama pokazuje kako sustav e-glasovanja funkcionira te donosi niz prednosti kako za birače, tako i za izborna povjerenstva.
Elektroničko glasovanje, u najkraćim bi crtama bio računali oblik glasovanja u kojem birači ne moraju dolaziti na biračka mjesta niti ispunjavati glasačke listiće na tradicionalan način, već svoje biračko pravo mogu ostvariti putem računala.
Ovakav se sustav još naziva i internetskim, ili online glasovanjem, a smatra se i jednim oblikom dopisnog glasovanja. Ukoliko bi takvo što bilo ostvareno u praksi, donijelo bi niz prednosti za hrvatske državljane u BiH koji su ustavnim promjenama u RH prisiljeni glasovati u samo četiri grada (Mostar, Sarajevo, Banja Luka i Tuzla). Kritičari trenutnih pravila smatraju kako je Hrvatima u BiH na ovaj način zapravo umanjeno, a u velikom broju slučajeva i uskraćeno pravo glasovanja s obzirom na velike zemljopisne udaljenosti koje "pokriva" svako od četiri diplomatsko-konzularna predstavništva u BiH. Naime, dovoljno je uzeti primjer gradova poput Livna čiji se stanovnici moraju voziti više od dva sata do Mostara kako bi ostvarili svoje biračko pravo.
Prije ustavnih promjena iz 2010., od kada se glasuje samo u gradovima u kojima se nalaze hrvatska diplomatsko-konzularna predstavništva, na izbore za Hrvatski sabor ili predsjedničke redovito je izlazilo više od 80 tisuća birača. Nakon te godine kada se glasovati može samo u Mostaru, Sarajevu, Tuzli i Banja Luci, na izbore izlazi znatno manje birača. Uvođenje e- glasovanja ove bi propuste u velikoj mjeri ispravilo.
Pružanje pomoći
Na sjednici Savjeta aktualizirano je i pitanje pomoći hrvatskim braniteljima, a u tom je kontekstu zaključeno kako se daje snažna potpora Vladi RH u svim njezinim naporima i aktivnostima koje poduzima u očuvanju istine o Domovinskom ratu, zaustavljanju kriminalizacije Domovinskog rata te pružanju svekolike (pravne i materijalne) pomoći svim optuženim hrvatskim braniteljima kao i zaustavljanju daljnjeg progona hrvatskih branitelja.
Ovakav zaključak može se promatrati i u svjetlu nedavne izjave premijera RH Andreja Plenkovića koji je, pozdravivši odluku Suda BiH kojom je ukinut pritvor skupini bivših pripadnika Hrvatskog vijeća obrane iz Posavine, kazao kako će hrvatska država, poštujući neovisnost pravosudnih institucija BiH, devetorici hrvatskih državljana pružiti svu potrebnu pomoć.
''Ostajemo na tragu naše politike da ćemo pružiti i konzularnu i pravnu i materijalnu pomoć osumnjičenicima, naravno poštujući neovisnost pravosudnih institucija BiH. I u svim našim naporima tražiti rješenja koja su na crti zaštite hrvatskih interesa i hrvatskih državljana'', rekao je Plenković. I sami branitelji iz Posavine očekuju materijalnu i pravnu pomoć Hrvatske, a pritom treba navesti i kako je Vlada Posavske županije na svojoj je posljednjoj sjednici donijela rješenje o imenovanju Koordinacijskog tijela za pomoć i suradnju s obiteljima osumnjičenih pripadnika HVO-a Bosanske Posavine. Jedan od ciljeva je ostvarivanje kontakta sa institucijama Vlade RH radi iznalaženja načina pristupa odvjetničkih timova osumnjičenih odgovarajućim dokumentima pohranjenim u arhivima Republike Hrvatske a koji bi mogli biti važni u obrani osumnjičenih. U tom kontekstu, Savjet Vlade RH bi trebao biti jedna od adresa za ove aktivnosti.
Bolje povezivanje
Na ovoj sjednici naglašeno je kako su briga za Hrvate u BiH kao konstitutivnom i ravnopravnom narodu, skrb o hrvatskoj manjini u ostalim zemljama, afirmacija hrvatskog iseljeništva te povratak iseljenika, strateške zadaće rada aktualne Vlade.
U priopćenju za javnost navodi se izjava državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonke Milasa, a u kojoj naglašava kako će se, prepoznajući značaj, doprinos i potencijal Hrvata izvan Republike Hrvatske u gospodarskom, znanstvenom i kulturnom smislu, kao i u stvaranju i obrani domovine, proaktivnom politikom i ciljanim mjerama raditi na boljem međusobnom povezivanju, produbljivanju veza te integraciji Hrvata izvan RH u hrvatski društveni i politički život.
Upisne kvote za sveučilišta
Na sjednici u Vukovaru navedene su konkretne mjere koje će voditi jačem povezivanju, a jedna od njih se odnosi i na dogovor o čvršćoj suradnji u području znanosti i obrazovanja. Konkretno-ovdje se radi na osiguravanju upisnih kvota na sveučilištima u RH za studente - pripadnike hrvatskog naroda izvan Hrvatske te osiguravanje stipendiranja studenata - pripadnika hrvatske manjine i iseljeništva tijekom studiranja u RH.
Vezani članci