Hrvati ih zaboravili
Naporan rad
Uglavnom oslonjeni na osobne mogućnosti, svoje obrane, obitelji i potporu tek nekolicine osoba, ali ne i institucija, bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić, ministar obrane Bruno Stojić, dvojica načelnika Glavnog stožera HVO-a generali Slobodan Praljak i Milivoj Petković, zapovjednik Vojne policije Valentin Ćorić i načelnik odjela za razmjenu zatočenika Berislav Pušić vodili su još jednu bitku.
Onu u kojoj će dokazati vlastitu nevinost, ali i braćeni projekt HB od kojega su se i aktivno i pasivno distancirali brojni političari. Odvjetnik Luka Mišetić ocijenio je da u Haagu doživljava poraz politika bivše tužiteljice Carle del Ponte balansiranja krivnje na svim stranama.
"Nakon što je ona otišla, sve presude koje su podignute iz političkih razloga doživljavaju svoj kraj", ocijenio je Mišetić. Iako priznaje da nije upućen u slučaj Herceg Bosne ističe da i presuda Gotovina - Markač može biti od pomoći.
"Nadam se da će pomoći, ali mislim da će biti od puno veće važnosti u drugostupanjskom postupku. Kakva god prvostupanjska presuda bude, mora se voditi računa da je ovo samo prva bitka, poluvrijeme. U drugostupanjskom slučaju može doći do bitnijih preokreta.
Trebat će nastaviti dvije - tri godine veoma naporno raditi", ocijenio je Mišetić. Presuda Herceg Bosni mogla bi imati brojne, prije svega, političke posljedice. No, i dr. sc. Ivo Lučić sa Sveučilišta u Mostaru, koji je u ratu bio visoki dužnosnik, ističe da se okolnosti procesa mijenjaju.
- Presuda generalima Gotovini i Markaču itekako može utjecati na donošenje odluke za šestorku. Presuda je jasna činjenica da je napokon u praksu Haaškog suda ušlo ono što je predsjednik Theodor Meron okarakterizirao kao razum i pravda u presudi Gotovini. Ako se bude postupalo na isti način u slučaju šestorice iz BiH, ako prevlada razum a ne politika, onda možemo očekivati dobar rezultat za ishod i za pravdu - rekao je Lučić.
On je odbacio elementarnu logiku o postojanju udruženog zločinačkog pothvata i pripajanju dijela teritorija Hrvatskoj, ističući kako je nespojiva teza da je osnivanjem Herceg Bosne 1991. započeo taj projekt, naprosto stoga jer su samo nekoliko mjeseci kasnije vodeći dužnosnici Herceg Bosne u skupštini BiH podržali održavanje referenduma za neovisnost BiH.
Lučića posebno ne iznenađuje to što je šestorka HB zaboravljena od politike i političara u BiH ističući da su ti isti političari zaboravili i svoj narod. Dr. Miroslav Tuđman, koji je tijekom rata bio šef Hrvatske izvještajne službe, ističe da je, unatoč tome što se radi o opasnim tezama tužiteljstva i za njih i Hrvatsku, odnosno Hrvate u BiH, dio vlasti u Zagrebu poput Mesića čak radio da im se oteža pozicija.
Bez zločinačkog pothvata
"Za očekivati je da će i u ovome slučaju biti odbačen udruženi zločinački pothvat. Ne samo da se spominje predsjednik Tuđman i HDZ, nego i formulacija - svi drugi poznati i nepoznati počinitelji. To je osuda cijelog hrvatskog naroda. Istina je da je Hrvatska u nekoliko navrata spasila BiH u vojnom i političkom smislu.
Bez vojne pomoći niti u jednome trenutku Hrvati i Bošnjaci ne bi mogli opstati ni 15 dana", rekao je Tuđman. Nekadašnji ministar obrane HR HB Vladimir Šoljić odbacio je vjerodostojnost optužbi o udruženom zločinačkom pothvatu navodima da su Bošnjaci i Hrvati zajedno ‘počeli i završili rat na istoj strani'.
"Od početka i do kraja rata predsjednici Tuđman i Izetbegović su se sastajali više puta i potpisali više sporazuma o zajedničkoj obrani", rekao je Šoljić. Od presude Herceg Bosni već sada se prave projekcije političkih procesa u BiH. Hrvatska politika u Zagrebu i u BiH zbog šestorke, ali ponajprije zbog Hrvata u BiH mora konačno dorasti ovom izazovu.
Izvor: Vecernji.ba
Vezani članci