Hrvati bez člana Predsjedništva?
Velika je to pljuska tvorcima daytonskog sporazuma i zapovijed vlastima da ga barem u tom segmentu promijene. Zasad političari o tome šute, a građani nagađaju što bi to u praksi moglo donijeti.
- Sasvim je u redu i sukladno svim poveljama o ljudskim pravima da svatko može birati i biti izabran - objašnjava mi pravnik Marko Mamić.
No sada se stvara nova realnost, što znači da, teoretski gledano, Srbi, Hrvati ili Bošnjaci mogu ostati bez svoga predstavnika u Predsjedništvu, ako, na primjer, Jakob, Dervo ili netko treći iz reda ostalih dobije većinu na izborima.
Osobno sam mislio da se radi o (utemeljenoj) demokratskoj ekshibiciji i cjepidlačenju bez praktičnog učinka. Jer, kako će u ovako nacionalno podijeljenoj BiH dobiti dovoljan broj glasova kandidat koji ne predstavlja Hrvate, Bošnjake ili Srbe?
- Sasvim moguće - uvjerava me Mamić.
- U BiH se ne glasuje samo za svoga kandidata, nego i protiv drugoga. Sjetimo se posljednjih izbora kada su Bošnjaci i Srbi izabrali hrvatskog člana Predsjedništva Željka Komšića.
Ako u promijenjenom Ustavu ostane tročlano Predsjedništvo, onda je sasvim moguće da Hrvati ostanu bez svoga predstavnika. Srbima i Bošnjacima to se zacijelo ne može dogoditi zbog brojnosti glasača, ali Hrvati mogu doživjeti sudbinu da Srbi i Bošnjaci viškom glasova za trećeg člana Predsjedništva izaberu Dervu, Jakoba ili pak Albanca, Rusa, Grka, Slovenca...
Zanimljiva stvar. Možda bi se hrvatski političari trebali boriti da se broj članova Predsjedništva poveća na četiri, pet, deset... kako bi u to tijelo upao i koji Hrvat. A možda bi bilo bolje da u Predsjedništvu uopće nema Hrvata.
Možda bi ih bolje predstavljali Romi i Židovi koji imaju sličnu sudbinu. Nije demokratski, ali bi možda bilo dobro da čitavu politiku u BiH vode ljudi koji nisu Srbi, Hrvati ili Bošnjaci.
slobodna dalmacija
Vezani članci