HNŽ ima višak turističkih animatora

Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine objavila je listu top pet suficitarnih zanimanja, odnosno onih kojih ima najviše na biroima za zapošljavanje, prema podacima koje su dobili od nadležnih entitetskih i županijskih službi.

Po tome, imamo viška pravnika i ekonomista, na tisuće prodavača, zatim bravara, kuhara, frizera, automehaničara, čak i medicinskih sestara u, naprimjer, Unsko-sasnkoj županiji čija je Liječnička komora nedavno ukazala da im nedostaje upravo medicinskih sestara. Na biroima su i, primjera radi, turistički animatori u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, njih 462, gdje je turizam jedna od glavnih grana.

Gledano po županijama, u USŽ je na birou najviše pravnika, ekonomista, prodavača, ekonomskih tehničara... Uz ovo, u Zeničko-dobojskoj županiji je na birou, naprimjer 126 strojarskih inženjera, u Tuzlanskoj oko 1.500 medicinskih sestara i 140 doktora medicine, u Goraždu i Sarajevu je, između ostalog, "viška" vozača jer ih ima dosta na biroima, u entitetu RS na birou su mahom, osim pravnika i ekonomista, inženjeri poljoprivrede, profesori, mehaničari, električari, zdravstveni radnici, u Brčko distriktu je slična situacija...

Istovremeno, ovi kadrovi se i zapošljavaju, ali u daleko manjem broju nego što ih ostaje nezaposleno. U FBiH je, recimo, bilo zaposleno oko 2.050 automehaničara u prošloj godini, ali ih je na biroima ostalo više od 4.500. Trend je sličan u RS-u.

Što nam ovo govori?

Ekonomist Faruk Hadžić istaknuo je da, generalno, statistički podaci u BiH o kretanju zaposlenosti i nezaposlenosti pokazuju djelomično iskrivljenu sliku, posebno kada je u pitanju nezaposlenost, piše Faktor.

Pojasnio je da statističke agencije objavljuju dvije vrste službenih podataka, registriranu nezaposlenost, odnosno osobe koje su u evidenciji i kao traže posao, dok anketa o radnoj snazi pokazuje veću zaposlenost u odnosu na ovaj podatak.

"Veliki broj građana vjerojatno je zaposleno na crno ili su izvan BiH. Što nekog zanimanja ima u suficitu, ne znači da ih u stvarnosti ima. Primjer su vozači, električari, vodoinstalateri, i drugi radnici koje ćete naći na evidenciji zavoda za zapošljavanje, ali teško ćete naći bilo koga od tih profila, i stoga poslodavci traže interventni uvoz radne snage", istaknuo je Hadžić.