HERCEGOVAČKI MED Na policama ga ima vrlo malo, ali cijena nije skočila. Punionica u Zvirićima čeka bolje dane

Nakon što je prošla godina bila dosta loša, ni ova nije znatno bolja za pčelare u BiH. Nepovoljni vremenski uvjeti, dugo kišno razdoblje tijekom svibnja i lipnja utjecalo je na nestašicu meda u košnicama. No, ipak nije sve izgubljeno. Trenutna situacija i vrućine koje su nam stigle daju nadu pčelarima za spasiti što se spasiti da. 

"Do sada godina i nije bila tako dobra. S obzirom na veliku količinu peludi dolazilo je do rojenja što nikako nije dobro. U košnicama nije bilo puno meda. No, tko je radio nešto je i izvukao, a tko je i malo zapustio zbog vremenskih uvjeta i lošije pregledavao rojenje on nije imao ništa. Kiša je uvelike utjecala na ovakvo stanje", kaže za Hercegovina.info pčelar i savjetnik za stočarstvo u Zavodu za poljoprivredu Županije Zapadnohercegovačke Zvonko Barišić.

Ipak pčelari s optimizmom gledaju na razdoblje koje je pred njima.

"Ukoliko se nastave vrućine koje trenutno imamo, uz "bosansku livadu" i ako se ukaže medič onda će se stanje znatno popraviti", ističe.

Pomoć nadležnih prema svojim proizvođačima meda možda i nije na najvišoj razini, no donekle ipak mogu biti zadovoljni.

"Novčane potpore koje godišnje idu s razine Federacije BiH su možemo reći dobre. One iznose 13 maraka po košnici za fizičke osobe, dok one za pravne osobe iznose 20 maraka. Iako ima nezadovoljnih i sredstava je nikad dosta, možemo s tim biti zadovoljni. Prijedlog je bio da se ide na 50 maraka po košnici. To bi bilo i realno s obzirom na ulog pčelara.

Kada tome pridodamo da pčelari iz Županije Zapadnohercegovačke imaju poticaje i sa županijske razine, onda možemo ustvrditi kako barem donekle mogu nadoknaditi uložen trud i rad koji daje manje rezultate zbog više sile.

No te sreće nisu u pčelari iz Hercegovačko-neretvanske županije.

"Pčelari iz naše županije imaju tu nesreću što jedini u Federaciji ne mogu ostvarivati i Federalni i županijski poticaj, dok pčelari iz ostalih županija to mogu. Stoga bi bilo dobro kada bi se naše općine malo uključile kako bi dodatno pomogle pčelarima", kaže za Hercegovina.info predsjednik Udruge pčelara Kadulja iz Čitluka Marko Barbarić.

On ističe kako su brojni ostali bez izvučenog kilograma meda.

"Dugo kišno razdoblje je ostavilo velikog traga po pčelare. Osobno sam izvadio jednu određenu količinu, no u razgovoru s kolegama pčelarima doznajem kako neki nisu izvukli ni kilogram meda. Ni prošla godina nije bila sjajna, ali trenutno je ova lošija za 60 posto."

Unatoč svemu cijena nije znatno skočila.

"Meda baš i nema, a ono što ima prodaje se po cijeni od 25 do 30 maraka po kilogramu".

Pčelari svoj med plasiraju kako znaju i umiju, no kada bi ga količinski u Hercegovini bilo na zadovoljavajućoj razini, onda bi s radom krenula i punionica koja čeka bolje dane po pčelare.

"Što se tiče domaćeg meda na policama ima vrlo malo. No, ono što ljudi imaju prodaju u maloprodaji po cijeni od 25 do 30 maraka. No, jednostavno ga količinski nema. Kada bi ga bilo, on bi se već nalazio na policama Braniteljske zadruge budući da imamo već pripremljenu punionicu. Sva potrebna oprema nalazi se u inkubatoru u industrijskoj zoni u Zvirićima. Punionicu je oformilo pet pčelara, ali se uključilo njih još pet. Ona će biti servis pčelarima, ne samo nama nego svim pčelarima koji to žele, budući da nemamo još veterinarskog i skladišnog broja što pčelaru samom stvara veliki trošak i mora otvoriti obrt. ", ističe Barišić.

Kvaliteta i prepoznatljivost su tu, samo svoj obol još trebaju dati i vremenske prilike.

"Jedan dio hercegovačkih medova je brendiran, ( kaduljin, tilovina-zanovet i livadski) što je uradio Savez udruga Kadulja sa sjedištem u Ljubuškom koji je ujedno i jedini savez registriran na nivou cijele BiH.  Med se pratio analizom pet godina u Zagrebu. To je odlična stvar. No, samo nam trebaju znatno veće količine meda. Ukoliko ga bude, punionica može profunkcionirati za mjesec dana", zaključio je Zvonko Barišić za naš portal.