HE DABAR U FOKUSU Hoće li vlasti prepoznati posljedice ovog projekta ili će ekološka katastrofa biti nezbježna?

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS ponovno je izdalo građevinsku dozvolu za hidroelektranu „Dabar“, iako je prethodna odluka pravno osporena od strane suda. Ova građevinska dozvola odnosi se na ogromni podzemni tunel, koji je još uvijek u izgradnji.

U međuvremenu, Aarhus centar u BiH, zajedno s Centrom za životnu sredinu iz Banje Luke, ostvario je još dvije sudske pobjede vezane uz osporavanje građevinskih dozvola za izvođenje pripremnih radova i izgradnju dalekovoda. Ipak, Ministarstvo je nedavno ponovno izdalo građevinsku dozvolu i za dalekovod.

Obje nove građevinske dozvole (za tunel i dalekovod) izdane su bez uključivanja šire javnosti i Aarhus centara, tj. Aarhus centra u BiH i Centra za životnu sredinu. No, ove organizacije su odlučne nastaviti pravnu borbu za očuvanje prirodnih resursa i sprječavanje daljnjih štetnih posljedica projekta „Gornji horizonti“.

„Pokrenut ćemo nove tužbe za izdane nove građevinske dozvole. Također, i dalje čekamo sudski epilog za još dvije ranije tužbe koje se odnose na izgradnju HE Dabar“, izjavila je Emina Veljović iz Aarhus centra u BiH.

Što se tiče tužbi podnesenih protiv pet građevinskih dozvola u vezi s izgradnjom HE Dabar, Centar za životnu sredinu do sada je dobio tri presude. Dvije presude su bile u korist tuženih, dok je treća presuda bila u korist Centra, iako su svih pet tužbi temeljili na činjenici da građevinske dozvole za izgradnju HE Dabar nisu mogle biti izdane po skraćenom postupku. Posebno je zanimljivo da su prve dvije tužbe odbijene zbog toga što Centar za životnu sredinu nije dokazao svoj interes u postupku, iako Aarhuska konvencija omogućava organizacijama koje se bave zaštitom okoliša sudjelovanje u svim postupcima vezanim za životnu sredinu.

U trećoj presudi, Okružni sud u Banjoj Luci zauzeo je zakonit stav i ocijenio da građevinske dozvole za tako veliki projekt nisu mogle biti izdane po skraćenom postupku, već je trebao biti proveden ispitni postupak koji bi omogućio zainteresiranim stranama iznošenje primjedbi.

„Presude koje je do sada donio Okružni sud u Banjoj Luci razlikuju se u odlukama, iako su sve tužbe imale isti činjenični osnov. To nam pokazuje da donošenje presuda često ovisi o individualnom sudcu koji različito tumači zakonske norme. Očekujemo od nadležnih institucija dosljednu primjenu zakona i nadamo se da će ovaj slučaj potaknuti ujednačeniju praksu u postupanjima sudova“, izjavio je Ratko Pilipović iz Centra za životnu sredinu.

Projekt izgradnje hidroelektrane „Dabar“, dio šireg sustava „Gornji horizonti“, datira iz 60-ih godina prošlog stoljeća i nosi brojne ekološke i društvene posljedice. Projekt uključuje preusmjeravanje voda iz Nevesinjskog i Gatačkog polja, preko Dabarskog i Fatničkog polja u akumulaciju Bilećkog jezera, čime se mijenja prirodni tok voda u istočnoj Hercegovini. Usprkos upozorenjima stručnjaka i lokalnih zajednica, vlasti Republike Srpske odlučno nastavljaju realizaciju ovog projekta.

Jedan od ključnih problema vezanih za „Gornje horizonte“ je nedovoljno istražena mreža podzemnih voda u Hercegovini. Stručnjaci već godinama upozoravaju da nitko sa sigurnošću ne može tvrditi kako podzemne rijeke teku i koje vodotoke napajaju. Preusmjeravanje voda može izazvati dramatične promjene, uključujući sušenje rijeka poput Bregave, što bi moglo rezultirati uništenjem ekosustava i egzistencije lokalnog stanovništva.

Jedna od glavnih posljedica ovog projekta je zaslanjivanje doline Neretve. Smanjen dotok slatkih voda omogućava prodor morske vode dublje u unutrašnjost, čime je delta Neretve, koja se prostire kroz Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku, ozbiljno ugrožena. Poljoprivredna područja u Hercegovini, uključujući nasade mandarina i drugih kultura, pod prijetnjom su sušenja zbog promjena u ekosustavu.

Ovaj projekt također je suprotan međunarodnim konvencijama, poput Konvencije o svjetskoj baštini i ESPOO konvencije, koje zahtijevaju saglasnost susjednih država za projekte s mogućim negativnim utjecajem na okoliš. Usprkos protivljenju ekologa, stručnjaka i lokalnog stanovništva, projekt „Gornji horizonti“ i dalje izaziva ozbiljne zabrinutosti o budućnosti hercegovačkog tla, voda i prirodnih resursa.

“Pitanje ostaje otvoreno: hoće li vlasti prepoznati dugoročne posljedice ovog projekta iz prošlosti, ili će ekološka katastrofa postati neizbježna?”, priopćili su iz Mreže Aarhus centara za Zelenu agendu i zaštitu okoliša.