Radovi na izgradnji hidroelektrane "Dabar", jednog od najvećih energetskih projekata u regiji, nastavljaju se prema planu, unatoč pravnim osporavanjima i zabrinutostima ekoloških organizacija.
U 2025. godini predviđeno je izvođenje radova u vrijednosti od 66 milijuna eura, a trenutno se intenzivno radi na Strojarskoj zgradi, razvodnom postrojenju, nasipu Grebak i pristupnim putevima.
Prema riječima direktora hidroelektrane Danila Ilića, preostalo je još 10% iskopa na brani Pošćenje, ali visok vodostaj rijeke Zalomke odgađa završetak ovog dijela projekta. Radovi na kanalu i tunelu planiraju se započeti u svibnju, nakon što se izvrši isušivanje Dabarskog polja.
Objavljen je i 3-d prikaz gradilišta koji možete pogledati OVDJE.
Unatoč ranijim sudskim odlukama kojima su građevinske dozvole za HE Dabar osporene, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS ponovno je izdalo građevinsku dozvolu za izgradnju podzemnog tunela, ključnog infrastrukturnog dijela ovog projekta.
Okružni sud u Banjoj Luci donio je presudu u korist Udruženja "Resursni Aarhus centar u BiH" iz Sarajeva, poništivši rješenje, koje je izdalo Ministarstvo za prostorno uređenje,…
Osim toga, Ministarstvo je nedavno izdalo i novu dozvolu za izgradnju dalekovoda, iako su raniji postupci u vezi s ovim projektom pravno osporeni.
Aarhus centar u BiH i Centar za životnu sredinu iz Banje Luke već su ostvarili tri sudske pobjede protiv izdavanja građevinskih dozvola, ali institucije Republike Srpske nastavljaju s izdavanjem novih dozvola bez konzultacija sa zainteresiranom javnošću i ekološkim organizacijama.
"Pokrenut ćemo nove tužbe za izdane građevinske dozvole. Također, i dalje čekamo sudski epilog za još dvije ranije tužbe koje se odnose na izgradnju HE Dabar," izjavila je Emina Veljović iz Aarhus centra u BiH.
Projekt hidroelektrane "Dabar" realizira se u suradnji s kineskom kompanijom "Gezuba", s kojom je potpisan ugovor vrijedan 224 milijuna eura. Do sada je isplaćeno 15% avansa, a naručena je sva ključna oprema, uključujući turbine i čelik za izgradnju cjevovoda.
Hidroelektrana "Dabar" imat će instaliranu snagu od 159 megavata, s procijenjenom godišnjom proizvodnjom od 250 gigavat-sati, dok će na brani Grančarevo biti ostvarena dodatna proizvodnja od 270 megavat-sati, čime će ukupna proizvodnja električne energije doseći više od 500 gigavat-sati godišnje.
"Ovo će donijeti značajan energetski benefit za cijeli sustav Elektroprivrede Republike Srpske," naglasio je Ilić za Srnu.
Projekt hidroelektrane "Dabar" dio je šireg sustava "Gornji horizonti" rijeke Trebišnjice, koji uključuje preusmjeravanje voda iz Gatačkog i Nevesinjskog polja, preko Dabarskog i Fatničkog polja, u akumulaciju Bilećkog jezera.
Međutim, ekolozi i stručnjaci već godinama upozoravaju na moguće posljedice ovog projekta. Jedan od ključnih problema je nedovoljno istražena mreža podzemnih voda u Hercegovini, zbog čega nitko sa sigurnošću ne može tvrditi kakve će promjene nastati u ekosustavu regije.
Stručnjaci upozoravaju na tri glavna ekološka rizika:
Sušenje rijeka – Preusmjeravanje voda može dovesti do sušenja rijeka poput Bregave, što bi ugrozilo lokalne ekosustave i izvore vode za stanovništvo.
Zaslanjivanje doline Neretve – Smanjen dotok slatke vode omogućio bi prodor morske vode dublje u unutrašnjost, čime bi poljoprivredne površine u Hercegovini i Hrvatskoj bile ozbiljno ugrožene.
Utjecaj na međunarodne sporazume – Projekt se provodi bez potrebne procjene utjecaja na okoliš na međunarodnoj razini, što je suprotno Konvenciji o svjetskoj baštini i ESPOO konvenciji, koje zahtijevaju suglasnost susjednih država.
Projekt hidroelektrane "Dabar" možda donosi niz ekonomskih i energetskih prednosti, ali istodobno nosi ozbiljne ekološke rizike i izaziva pravne sporove. Iako vlasti Republike Srpske nastavljaju s njegovom realizacijom, organizacije za zaštitu okoliša najavljuju pravne korake i upozoravaju na moguće negativne posljedice za prirodne resurse Hercegovine i šire regije.
"Pitanje ostaje otvoreno: hoće li vlasti prepoznati dugoročne posljedice ovog projekta iz prošlosti, ili će ekološka katastrofa postati neizbježna?", zaključili su iz Mreže Aarhus centara za Zelenu agendu i zaštitu okoliša.
Vezani članci