Glavno vijeće HNS-a na jučerašnjoj je sjednici razmotrilo prijedlog Demografske strategije i revitalizacije Hrvata koji je predstavila dr. sc. Mirjana Miličevič, voditeljica stručnog tima za izradu strategije, priopćio je HNS.
“Članovi Glavnog vijeća HNS su ocijenili iznimno uspješnim aktivnosti na izradi strategije, a konačni prijedlog će biti tema naredne sjednice Glavnog vijeća HNS”, priopćili su. Demografskom strategijom Hrvata bave se ortoped Božo Ljubić i pročelnica geografije na Sveučilištu u Mostaru.
Podaci pak govore da Hrvata nestaje u miru, a za vladavine stranke za koju “obnovitelji” obnavljaju što se teško više obnoviti može.
Prema promemoriji bh. biskupa objavljenoj u svibnju ove godine prirodni priraštaj katolika u BiH 1996. godine bio je pozitivan za 1467. On se poslije toga svake godine smanjivao, ali je bio pozitivan sve do 2001. godine. Međutim, od 2002. godine do danas katolici u kontinuitetu imaju negativan priraštaj. Dapače, on se stalno produbljuje tako da je prirodni priraštaj katolika 2020. godine bio je čak - 3.989, naveli su biskupi u promemoriji.
Novo iseljavanje je drugi veliki problem katolika. Prema crkvenim podacima, katolici su, nakon preživljene ratne tragedije i početnoga laganog povratka poslije rata, najbrojniji bili 2003. godine, kada ih je bilo 464.821. Otada njihov ukupan broj stalno opada, a posljednjih godina taj pad se ubrzava te je narastao na oko 14.000 godišnje. Prema istim crkvenim izvorima, na kraju 2020. godine katolika je 345.448, što je u razdoblju od petnaest godina, od 2003. do 2017., gubitak od 119.373, odnosno oko 25,7%. A budući da se odseljavaju uglavnom mlađe osobe, dok su u fertilnim godinama, to već sada ima velike posljedice na prosječnu dob preostalih vjernika, a za budućnost najavljuje opasne posljedice glede nataliteta, također su podatci Biskupske konferencije BiH.
Prema izvorima Katoličke Crkve, danas je u BiH oko 350.000 katolika, a 1991. godine bilo ih je oko 760.000. To jest, tijekom posljednjih 30 godina nestalo je više od polovice katolika a time i Hrvata, odnosno oko 54,6%.
Pravna nesigurnost, zaustavljanje predmeta koji nisu po volji stranke, zapošljavanje samo podobnih kadrova na uštrb sposobnih razlozi su koji su otjerali Hrvate u miru s njihove djedovine.
Neke škole, gdje se nekoć guralo za vrijeme upisa, poput Ekonomske škole Joze Martinovića u Mostaru upisalo je tek devet đaka. Srećom, ide juriš na obnovu. Očekuje se da će već iduće godine stanovi i škole u Mostaru i cijeloj Hercegovini i Bosni biti puni dječije graje.
Vezani članci