GUŠENJE SLOBODE GOVORA Najavljeni novi prosvjedi zbog kriminalzacije klevete

Dok se priča o deeskalaciji, uskoro bi trebalo i dekriminalizaciji, ali klevete. U suprotnom sva priča o kandidatskom statusu BiH do kraja godine mogla bi pasti na popravni i to baš na ovom ispitu. Sve zemlje članice imaju preporuke da klevetu vrate u građansko pravo, a posebno je istaknuta obveza država koje žele biti dio Unije da jačaju slobodu izražavanja i slobodu medija. U Banjoj Luci se na dan zasjedanja Narodne skupštine Republike Srpske 18. srpnja najavljuju i prosvjedi protiv najnovijih zakonskih rješenja, javlja N1.

“Direktora postavila stranka, on postavio povjerenstvo, povjerenstvo postavilo njegovu kćerku na rang listu iznad mene, halo studirala sa mnom, jedva završila. A ti Maljkoviću u Sloveniju. Ili u zatvor? Maljkoviću, traži te upravnik. Ej, možda te prebace u Sloveniju, heheh…”

U kratkom igranom videu, predstavljeno je sve od čega strahuje javnost, a zbog izmjena Kaynenog zakonika RS u koji pojam klevete ulazi na velika vrata. Objašnjavaju ogromnu razliku između građanske parnice i kaynenog gonjenja.

“Sloboda govora nije zločin, ne može to biti kayneno djelo. Ne možete zato što nešto kažete ići u zatvor. Zbog same procedure kaynenog postupka vi možete gubiti 5 godina svog života na sudovima u RS da bi dokazali da imate pravo na slobodu govora. Ponovo pozivam Vladu RS, zastupnike, odustanite od kriminalizacije klevete.Imamo dovoljno velikih problema u ovom društvu koje treba rješavati”, kaže Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banja Luka.

Zbog svega će dio nezadovoljnih na sam dan sjednice Narodne skupštine na prosvjednu šetnju, prijavili su je uredno policiji. Do zadnjeg ne odustaju da će uvjeriti vlasti da nije vrijeme za ovakav rigorozan zakon.Opravdani interes, koji se navodi uz pojedine članove zakona, nije “javni interes”, a nije ni pravni standard.

“Na koji način i kako će precizno, adekvatno država definirati i normirati takva zabranjena ponašanja. To je problematika i kod iznošenja činjenica iz privatnog života gdje nije razdvojeno što znači privatni život jedne javne političke osobe, ili službenika. Je li ako novinar piše o njegovom članu obitelji koji je vezan za javni posao, to više nije sfera privatnog života, to je sfera javnog interesa. Da je ubačena ta odredba javnog interesa, mi ne bismo imali problema da pišemo o temama koje su jako bitne za javnost, javni interes, ali budući da nije usvojena, sve može biti problematično”, kaže Jovana Kisin Zagajac, advokatica.

Zna to i Ljiljana Smiljanić, dugogodišnja novinarka. Svjesna zakonskih začkoljica po cijelo društvo, ali i istraživačko novinarstvo.

“Mi znamo da dosta novinara radi na osnovu toga što dobiju dokumente, sporne ugovore koji pokazuju da je neki službenik zloupotrijebio službeni položaj, ili slično. Sada je upitno hoće li takva informacija moći biti, a da taj novinar ne bude kazneno odgovoran. Moramo da uzmemo u obzir da postoji nešto što se zove javni interes i da ne možemo da štitimo osobne interese, na uštrb javnog interesa. Nečiji posao, položaj ne može biti važniji od svih ljudi koji doprinose proračunu…”, dodaje Ljiljana Smiljanić, novinarka.

Izmjene Kaznenog zakonika RS u jednom dijelu, mogle bi biti kamen spoticanja države BiH na europskom stubištu. Dekriminalizacija klevete, preporuka je i zemljama članicama, a potencijalnim kandidatima biće na stolu u pregovorima.

S obzirom da BiH želi kandidatski status u EU, planovi RS po pitanju zakona o kleveti sve bi mogli iskomplicirati i zaustaviti.

Nije poznato je li o tome na današnjem sastanku visoka europska službenica Angelina Ajhorst razgovarala s vlastima Republike Srpske poznato je ipak da su već pojedini građani, pa i novinari na meti, što zakona, što napadača.

Zbog napada na imovinu dvojice novinara (Nikole Morače i Aleksandra Trifunovića) Okružno javno tužiteljstvo podiglo je optužnicu protiv Saše Bunića, a tereti ga za oštećenje tuđe stvari.