GRANIČNI PRIJELAZI – PRVA RUŽNA SLIKA BiH Samo 20 graničnih prijelaza ispunjava standarde
Ova rasprava dolazi u najbolje vrijeme, nakon ljetne sezone jer su svima u pamćenju ostale slike sa ovogodišnjih graničnih prijelaza kada su građani BiH, ali i svi stranci koji su ulazili u državu, čekali po nekoliko sati kako bi prešli bh. granicu. Također, svi su se osvjedočili da oni koji su uslijed ogromnih čekanja trebali u toalet nisu imali mogućnost za to jer čak i oni koji su zaposleni na granicama nemaju na nekim prijelazima toalet. Da je situacija loša potvrdio je i direktor granične policije Zoran Galić u dopisu koji je poslan državnom zastupniku Saši Magazinoviću.
Loša slika
U navedenom dokumentu se kaže kako samo 20 graničnih prijelaza, ili 24,10 posto ispunjava standarde u pogledu infrastrukture potrebne za kvalitetno i efikasno obavljanje poslova. Iz Granične policije BiH navode kako BiH ima 83 granična prijelaza i kako su uvjetni za rad samo oni koji su izgrađeni uz potporu Europske unije, granični prijelazi na zračnim lukama i oni koji se nalaze između BiH i Republike Hrvatske.
- Međutim ostali granični prijelazi ne ispunjavaju standarde opremljenosti i uvjete koji su potrebni za efikasno i sigurno obavljanje graničnih provjera, kaže Galić u svom odgovoru na Magazinovićevo interesiranje o stanju na granicama.
Dodaje i kako je na graničnim prijelazima, pored svega što nemaju, najveći prioritet izgradnja nadstrešnica, kontrolnih kabina i zaustavnih rampi.
Galić navodi kako je situacija izuzetno loša na nekim od najfrekventnijih graničnih prijelaza poput GP Doljani, Gradiška i Brod, gdje granična policija ima veoma teške uvjete za rad.
Pored navedenog naglašava i lošu situaciju na 29 graničnih prijelaza za pogranični promet gdje na nekim lokacijama uopće ne postoji infrastruktura za obavljanje poslova.
Galić podsjeća Magazinovića, ali i sve državne zastupnike kako je po zakonu za održavanje graničnih prijelaza odgovorna Uprava za neizravno oporezivanje BiH te kako su iz Granične policije nemoćni kada je u pitanju ulaganje u infrastrukturu, pa čak i kada su u pitanju postavljanja obilježja na granicama.
Odgovornost UNO-a
- S obzirom da su međunarodni granični prijelazi prvo mjesto kontakta putnika sa državom ovakvo stanje ostavlja veoma ružnu sliku o BiH. Loša infrastruktura na graničnim prijelazima ima za posljedicu dugotrajna zadržavanja na prelasku državne granice što pored nezadovoljstva putnika prouzrokuje i znatne troškove gospodarskim subjektima koji se bave transportom roba i prijevozom putnika, a što u konačnosti smanjuje i konkurentnost domaćih gospodarstvenika, kaže Galić.
Na graničnim prijelazima koji su označeni kao neuvjetni ne postoje kabine, rampe, nadstrešnice, voda i mokri čvorovi, ne postoji video nadzor, ni telefonski priključak, a na koncu sve to ima veliki utjecaj na kvalitetne sigurnosne provjere i sigurnost države općenito. Galić na kraju kaže kako su se u više navrata obraćali UNO-u, ali i nadležnim ministarstvima i parlamentarnim komisijama za nadzor stanja, ali kako se situacija nije promijenila.
Iz UNO-a su im, kaže, tek poručili kako u proračunu nisu predviđena veća sredstva sa sanaciju prijelaza. Ono što GP zna jeste da se planira izgradnja prijelaza u Gradišci, Vardištvu, Svilaju i u zračnoj luci Tuzla. Galić je naglasio kako u UNO-u imaju dokumente o stanju na prijelazima te kako im je GP dostavila prioritete koje je potrebno odmah sanirati. Također naglašavaju da sami pokušavaju, u onoj mjeri koja im je zakonima dozvoljena, poboljšati stanje, te kako su aplicirali nekoliko projekata koji bi se trebali financirati iz IPA fondova. Galić Parlamentu BiH sugerira da prilikom izrade proračuna za narednu godinu predlože više novca za izgradnju i opremanje graničnih prijelaza, ali i da obavežu UNO da te novce implementira i da ih obaveže da po pitanju prioriteta usuglase stanje sa GP. Na koncu, podsjeća Galić državne zastupnike šta bi sve BiH dobila da ima bolje opremljenu granicu.
Nakon iskrene i izuzetno loše informacije koja je došla iz Granične policije dokument koji je poslao direktor Galić poslužit će kao podloga za pokretanje veće rasprave u Parlamentu BiH po ovom pitanju. Zastupnici su složni kako oni nemaju nadležnost nad ovim pitanjem, ali svakako imaju pravo kao najveći zakonodavni organ da utječu na institucije i kroz kreiranje proračuna za narednu godinu osiguraju više novca za izgradnju i opremanje graničnih prijelaza, a samim tim i za bolji rad granične policije.
Piše: Vanja Bjelica-Čabrilo, dogadjaji@dnevni-list.ba
Vezani članci