Građani plaćaju slovne pogreške bh. službenika

Čak i ako zanemarimo gužve, redove pred šalterima, građani se suočavaju s posebnim problemom. Za svaku pogrešku koju načini državni službenik pogrešnim unošenjem podataka, trošak ispravke snose nedužni građani, piše Večernji list BiH.

Problem s mjestom rođenja

Najčešće se u problemu s izdavanjem dokumenata nađu oni rođeni u inozemstvu.

"Rođen sam u Njemačkoj i redovito imam problem s mjestom rođenja u dokumentima. Grad u kojem sam rođen svaki put pogrešno upišu. Svaka službenica to upiše na neki samo njoj svojstven način. Ili dodaju slovo kojeg uopće nema ili ispuste neko. I sad imam pogrešku na dokumentu, ali stvarno nemam ni strpljenja ni vremena to ispravljati. Što je najžalosnije, znam da zbog toga mogu imati problem i da plaćam tuđe pogreške, ali stvarno više nemam živaca za nepismene službenike", požalio nam se jedan čitatelj.

Ako građani ne reagiraju preventivno, navrijeme i bez pritiska, u budućnosti zbog pogreški u dokumentima mogu imati velikih problema. I dok u matične urede nerijetko odemo, kao i u administrativne odjele policijskih postaja, mnogo rjeđe posjetimo zemljišno-knjižne urede.

Tamo ima najviše pogrešaka. Najrjeđe građani tamo ažuriraju podatke koji su uneseni još desetljećima prije. I onda kad se nakon smrti jednog od predaka dođe do ostavinske rasprave, a obitelj se još raspe po svijetu, javljaju se problemi.

Pogreške stare 50 godina

"Sad uglavnom ispravljamo pogreške unesene u dokumente prije 50 godina i više. Tada su unošene slovne pogreške. Recimo, Ć ili Č, DŽ ili Đ, izostavljano je slovo H, pa su pisane i skraćenice, poput ‘H. Mehanović', umjesto ‘Hadžimehanović'. Građani ili nisu provjeravali, ili su nemarno prelazili preko tog ili su jednostavno bili nepismeni, pa su prihvaćali sve što im se ponudi", kazao je za Al Jazeeru Nermina Pinjagić iz Odsjeka za opću upravu Visoko.

Najčešće primaju zahtjeve za ispravak slova u imenu ili prezimenu i ispravak jedinstvenog matičnog broja, upisa u zemljišno-knjižnom ulošku. Postupak je u cijeloj FBiH isti. Vodi ga i popunjava svaka lokalna zajednica pojedinačno. Tako je i u RS-u i Distriktu Brčko, a samo Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH ima pristup svim registrima. Matične knjige nekad su vođene ručno, kao i upis podataka u dokumente. U tim okolnostima događale su se brojne pogreške.

"Poslije uspostave el. matičnog registra te stvari postale su prošlost. Neću reći da se ne griješi jer živ čovjek može pogriješiti, ali se svaka pogreška brzo ustanovi i riješi. I to besplatno. U matičnim uredima općina sve je besplatno, a sad praktički samo ispravljamo nekadašnje pogrešno unesene podatke. Nakon donošenja Zakona o matičnim knjigama iz 2012. i 2014., broj zahtjeva izuzetno je smanjen, pa je tako u 2013. bilo 560, a lani 226. Trenutačno nemamo neriješenih zahtjeva", kazao je Pinjagić.