Građani BiH godišnje pojedu deset tona uvoznog kruha

Stanovnik BiH u prosjeku godišnje potroši 110 kg, a građanin EU-a tek 35 kg kruha.

Brojčani pokazatelji

Uz vodu za piće, upravo je kruh jedna od, u najmanju ruku, zanimljivih namirnica koje uvozimo. Pa se tako umjesto domaćeg svježe ispečenog kruha na domaćim trpezama nađe čak i kruh iz Irana. Kada je riječ o statističkoj slici BiH, dvostruko više se uvozi nego izvozi kruha, peciva, kolača, keksa i sličnih proizvoda.

Tako je 2015. i 2016. izvezeno ovih proizvoda u vrijednosti po 54,05 milijuna KM, da bi 2017. ta brojka iznosila nešto više od 54 milijuna KM, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH. S druge strane uvoz je rastao iz godine u godinu.

Tako je u BiH pekarskih i srodnih proizvoda 2015. godine uvezeno u vrijednosti od 117 milijuna maraka, godinu kasnije - 122 milijuna KM, dok je 2017. ta svota iznosila približno 130 milijuna KM.

Ako se fokusiramo samo na obični kruh, tijekom 2017. je izvezeno 309 kg ove namirnice u vrijednosti nešto većoj od 2730 KM, dok je uvezeno skoro deset tona u vrijednosti od blizu 50.000 KM, i to najviše iz Italije (9008 kg).

Prema podacima bh. Agencije za statistiku, BiH nije izvezla ni kilograma dvopeka, tost-kruha i sličnih proizvoda, dok je uvezla više od 275.000 kg ovih namirnica i za to je izdvojeno oko 1,5 milijuna KM. Građani kupuju kruh sa svih strana svijeta a da toga često nisu ni svjesni.

"Čula sam da se uvozi kruh sa svih strana svijeta i stvarno ne mogu vjerovati. Pa zar smo stvarno došli u taj stadij da ni najobičniji kruh nismo u stanju proizvesti?", kaže je Mirjana.

Sve uvozno bolje

- Što se tiče ovih pekarnica iz susjednih i europskih država, radi se o uvozu smrznutog kruha koji se ovdje peče ili zagrijava. Taj kruh ne može se usporediti s našim domaćim i teško mi pada kada netko kaže da je dobar taj kruh ili kifla, a ne zna da se radi o robi koja je napravljena negdje drugdje, zaleđena i uvezena u BiH. Mi smo takav narod da nam je sve strano bolje - kaže jedan od bh. pekara.