GLAMOČ Malo stanovnika, puno afera

Iako broji, prema popisu iz 2013. godine, tek 3.860 stanovnika, općinu Glamoč nisu zaobišle pošasti koje more cjelokupno društvo u Bosni i Hercegovini, prije svih korupcija, kriminal i nepotizam.

Analizom medijskih sadržaja objavljenih o ovoj općini koja se nalazi u Hercegbosanskoj županiji Federacije BiH, a koji su objavljeni od završetka posljednjih Lokalnih izbora, održanih u listopadu 2020. godine, Glamoč je bio u centru nekoliko velikih afera, u kojima je javni novac potrošen pod vrlo upitnim okolnostima.

Inače, na izborima 2020. godine u spomenutoj općini pobijedio je kandidat SNSD-a Nebojša Radivojša i to s 45,28 podrške birača, ili 858 glasova. Iza sebe je uvjerljivo ostavio kandidate SDA Amela Saltaga (419 glasova) i SDP-a Admira Smajića (135 glasova), kao i dva nezavisna kandidata, Sinišu Šolaka (340 glasova) i Slobodana Lovru (143 glasa), prenosi Mapa istraživačkih sadržaja.

U lokalnom parlamentu najviše zastupnika, također, dobila je stranka Milorada Dodika, četiri, dok za njima slijede SDA i SNS FBiH, koji su osvojili po dva mandata. Čak sedam stranaka osvojilo je po jedan mandat (DF, HDZ BiH, Hrvatska republikanska stranka, HDZ 1990, SDP, HKDU BiH te nezavisni kandidat Ivica Jurić).

Ono što je “golim okom” vidljivo, jeste da su stranke koje računaju na naklonost hrvatskih i bošnjačkih birača izašli maksimalno razjedinjeno, dok su srpski birači “kanalizirani” na jednu adresu za načelnika, odnosno dvije za zastupnike.

Vladajuću koaliciju u lokalnom parlamentu čini osovina SNSD-HDZ, koja dobro funkcionira i na razini države, prije svega zbog dobrih odnosa stranačkih lidera, Milorada Dodika i Dragana Čovića.

Površinom jedna od najvećih općina u Bosni i Hercegovini (1.033,60 kvadratnih kilometara), a stanovništvom na samom zaleđu (3.860), Glamoč nije uspio da se nametne kao sredina u kojoj se posluje domaćinski. Naprotiv.

Vatrogasno vozilo “pojelo” 90.000 KM

U razmaku od sedam dana, u travnju prošle godine, portal Gerila, objavio je saznanja o dvije krajnje sumnjive nabavke koje je provela ova općina. Prva se odnosila na nabavku polovnog vatrogasnog vozila, a istu je vodila općinska administracija.

Natječaj je raspisan u listopadu 2022. godine, a u obavještenju o nabavci navedeno je da traže korišteno vatrogasno vozilo za potrebe Službe civilne zaštite i vatrogastva Općine Glamoč, te da je planirano da se za ovu nabavku izdvoji 150.000 KM bez PDV-a.

U natječajnoj dokumentaciji koja je pratila obavještenje o nabavci bilo je navedeno kako se traži vozilo koje je staro maksimalno 15 godina (2007. godina) i s maksimalno pređenih 150.000 kilometara, te da, između ostalog, u vozilo mora biti ugrađen spremnik vode, zapremine min. 2.500l. Na spomenuti poziv se javilo samo jedno poduzeće – “RIF POST” DOO iz Živinica, sa samo jednom ponudom, s cijenom od 140.000 KM, te je spomenutoj tvrtki dodijeljen posao.

Iako je u natječajnoj dokumentaciji navedeno da vozilo mora biti bez vidljivih oštećenja, Glamoč je kupio vatrogasno vozilo “Volvo”s nekoliko vidljivih tragova, veoma specifičnih. Naime, nekoliko mjeseci ranije putem online oglasnika https://machineryline.info/ specijaliziranog za nabavku vozila za gospodarstvo kao i industrijsku opremu, bio je aktivan oglas za prodaju vatrogasnog kamiona marke “Volvo”, s identičnim fizičkim nedostacima i oštećenjima, kao i kamion koji je nabavljen za potrebe Opštine Glamoč, ali s cijenom od 24.900 eura.

Kamion iz spomenutog oglasnika “Volvo” FL-240 ima fizička oštećenja koja su vidljiva na prednjoj lijevoj strani kod fara, kao i oguljen prednji lijevi blatobran, identično kao i kamion koji je nabavljen za potrebe Opštine Glamoč.

Istovremeno s nabavkom kamiona u Glamoču, s oglasnika je povučen i oglas za spomenuti Volvo, to jeste obavještenje da je kamion prodan.

Isti dobavljač i za kamion za odvoz smeća

Istovremeno, Općina Glamoč je nabavila i vozilo za odvoz smeća, to jest kamiona za potrebe JP Komunalac. Inače, spomenuto javno poduzeće već godinama je imalo blokirane račune, poslovalo je sa velikim dugovima, te je tijekom 2022. godine u njemu proglašen stečaj.

Sredstva u vrijednosti od 40.000 KM za nabavku vozila Općina je osigurala putem Fonda za zaštitu okoliša, te su u veljači 2022. godine raspisali natječaj za nabavku kamiona za odvoz smeća.

Ipak, iako im je odobreno samo 40.000 KM kroz grant, Glamoč je kroz postupak javne nabavke tražio kamion u vrijednosti od 49.990 KM, a kao jedini ponuđač ponovo se javila ista tvrtka – “RIF POST” DOO iz Živinica, s cijenom od 50.000 KM.

Inače, osnovna djelatnost spomenute tvrtke je izvođenje građevinskih radova, a tijekom posljednjih nekoliko godina, kada je riječ o nabavkama za institucije i javna poduzeća, samo su u dva slučaja radili nabavku vozila – oba za Općinu Glamoč, koja je u samo te dvije nabavke potrošila više od 220.000 KM zajedno sa PDV-om, iako je Planom nabavki za ovu svrhu bilo određeno samo 100.000 KM.

Općina prepustila privatniku unosan posao s vjetroelektranama

Druga afera, koju je također otkrila Gerila, ima mnogo šire razmjere. Naime, Općina Glamoč je prodala 16 posto suvlasničkog dijela za svega 1.600 maraka u poduzeću koje je imalo koncesiju za vjetroelektrane “Dževa” i “Slovinj”, projekt vrijedan 250 milijuna eura.

Koncesiju na spomenute projekte dobilo je poduzeće „Vjetroelektrane“ d.o.o. Glamoč , poduzeće koje su 2009. zajednički osnovale općina Glamoč i poduzeće “Nova energija”, koje se nalazi u vlasništvu biznismena iz Hrvatske Franje Pašalića.

Osnovni kapital poduzeća prilikom osnivanja je bio 10.000 KM, gdje je 84 posto vlasništva pripadalo Pašaliću, a 16 posto općini Glamoč.

Međutim, tijekom 2021. godine predstavnici spomenute općine odlučili su prodati svoj udio. I ne samo to, nego su pristali na prijedlog koncesionara za naknadu od 0,5 posto, te da  zemljište koje se nalazi u vlasništvo Općine besplatno stave na raspolaganje za potrebe ovih vjetroelektrana.

Općinska administracija predvođena načelnikom općine Nebojšom Radivojšom je pripremila novi Ugovor o poslovnoj suradnji, a koji je u studenom 2021. godine izglasala aktualna koalicija SNSD- HDZ BiH.

U Ugovoru se, između ostalog, navodi da se Glamoč obvezuje da će zemljište koje se nalazi u vlasništvu općine, na kojem je predviđena izgradnja vjetroparkova “Slovinj” i “Dževa”, poduzeću “Nova energija” dati na korištenje bez naknade i to na period od 30 godina, uz mogućnost produženja u skladu s koncesijskim ugovorom.

Poljoprivrednici ostali bez milijuna maraka

Političke igre u nerazvijenom Glamoču, koštale su i tamošnje poljoprivrednike, a šteta po njih brojala se u milijunima maraka.

Sredinom 2021. godine, Gerila je pisala i o svojevrsnom, tada jednogodišnjem, vakuumu, u kojem su se poljoprivrednici našli jer su im početkom 2020. godine istekli ugovori o zakupu poljoprivrednog zemljišta koje se nalazi u državnoj svojini, za područje općine Glamoč.

Neki od njih spomenutu zemlju su nastavili obrađivati, ali uz milijunske gubitke jer zbog nepostojanja ugovora o količini zemljišta koje obrađuju, nisu ispunjavali uvjete za poljoprivredne poticaje koje dodjeljuje resorno ministarstvo u Federaciji BiH.

Prema istraživanju Gerile, općinska administracija je više puta raspisivala licitacije i pozive, ali bez jasnih Pravilnika i procedura. Samim tim, sve te procedure su poništavane i vraćane na doradu. Vrijeme je uzaludno prolazilo, a šteta prouzročena neozbiljnošću općinskih rukovoditelja se iz dana u dan povećavala.

Kao da to nije dovoljno, načelnik Radivojša korisnike zemljišta nazvao je “uzurpatorima“ i to u dopisu koji je poslao Šemsudinu Dediću, federalnom ministru poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva.

“Od 2020. godine općina Glamoč je u situaciji da je poljoprivredno zemljište uzurpirano od strane poljoprivrednih proizvođača, uglavnom onih koji su imali Ugovor o zakupu poljoprivredog zemljišta s Općinom Glamoč. Sve parcele koje se vode na Opštini Glamoč su pod uzurpacijom i nalaze se pod usjevima”, navodi se, između ostalog, u spomenutom dopisu.

Otimanje privatnog zemljišta

U još jednoj aferi o kojoj se pisalo, a tiče se Glamoča, zemljište je bilo u centru pažnje. U prvoj polovini 2023. godine, u više navrata, portal SrbijaDanas je objavio tekstove u kojima se problematizirala Odluka o eksproprijaciji koju je Općina Glamoč obrazložila navodnim postojanjem javnog interesa.

Vlasnici zemljišta na visoravni Hrbljina nisu uvažili odluku Općine da im njihovo zemljište trajno oduzme radi izgradnje vjetroparka. Iako su se složili kako bi izgradnja vjetroparka na Hrbljini bila dobra stvar i za njih i za Općinu, nisu pristajali da im se zemljište na kojem će biti izgrađene vjetrenjače i pristupni putevi trajno oduzmu, suprotno odluci općinske administracije. Mještani su predlagali da zemljište oni sami iznajme investitoru na 30 godina, kao što je to urađeno u slučaju pojedinih vjetroparkova u Livnu i Tomislavgradu.

”Općina Glamoč je prvo zemljište otela od vlasnika a onda ga dala pod koncesiju na 30 godina. A onda je koncesionar, u pitanju su ljudi iz Banje Luke, od kojih je jedan poznati policijski službenik, što je također dobra tema za istraživanje, jer odakle državnom službeniku iz Banje Luke, koji je radio za plaću novac da kupuje zemljište u Federaciji BiH, zemljište ponudio različitim investitorima. I postigao dogovor s investitorima iz Kine, koji su već izgradili neke vjetroparkove u ovom dijelu BiH”, govorio je tada za pomenuti portal jedan općinski zastupnik, koji je zamolio da mu se ne navodi ime zbog, kako je naglasio, lične sigurnosti.

Sva ta trgovina obavljena je bez znanja i suglasnosti ogromne većine katastarskih vlasnika zemljišta i njihovih nasljednika. A u pitanju je nekoliko stotina ljudi.

Sporna je bila i cijena od 15 eura po aru koju im je odredila Općina Glamoč, koja, kako se navodi u tekstu, brutalno gazi ne samo prava vlasnika već i vlastito rješenje o eksproprijaciji u kojem stoji da ”za eksproprirane nepokretnosti ranijem vlasniku pripada pravična naknada koja će biti određena u postupku sporazumnog određivanja naknade”.

Zaposlio nekvalificiranu suprugu

Da nisu u svim glamočkim aferama u centru kriminal i korupcija pokazao je primjer nepotizma u tamošnjoj Srednjoj školi “Tin Ujević”.

Bivši direktor spomenute škole Antun Zolota nezakonito je zaposlio 2021. godine svoju suprugu Eminu na mjestu školske bibliotekarke iako za to nije imala nikakve stručne kompetencije, a izvisila je mlada profesorica hrvatskog jezika Sandra Cvitković.

Ova sad već bivša radnica je u školi predavala sedam sati te je normu trebala puniti radom u biblioteci s obzirom na to da je taj položaj predviđen za profesore hrvatskog jezika u slučaju da škola nema diplomirane bibliotekare.

“Sve je počelo prošle godine kad sam imala sedam sati u srednjoj školi u Glamoču, a normu sam trebala puniti u knjižnici. Međutim, to iz izvjesnih razloga nije bilo moguće pa sam išla u drugi grad do kraja polugodišta. Prva tri mjeseca drugog polugodišta sam radila sedam sati, a druga dva mjeseca sam morala putovati u Banju Luku da bih imala normu”, govorila je tada za portal Hercegovina.info profesorica Cvitković, navodeći kako je u tom periodu već podnijela kaznenu prijavu zbog nezakonitog zapošljavanja.

Naglasila je, između ostalog, i kako je supruga bivšeg direktora, nakon kaznene prijave ipak povučena s mjesta bibliotekarke, ali i da je dobila novo radno mjesto u istoj školi, odnosno da joj je izmišljena pozicija ‘višeg referenta’ koju tamošnji obrazovni sustav ne prepoznaje i ne definira jasno.

Kršenje Zakona o javnim nabavkama

Također, Ured za reviziju FBiH je u financijskom izvješću za 2022. godinu utvrdio da Općina Glamoč u nekoliko revidiranih javnih nabavki nije postupala u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama.

Utvrđeni su propusti u slučajevima nabavki radova za izgradnju sportske dvorane (faza I) i na sanaciji zgrade općinske uprave, te u nabavkama radova na rekonstrukciji i asfaltiranju lokalnih puteva Halapić, Kamen, Hasići 1 i 2, asfaltiranju naselja Sjever i dijela ulice Junuza Duruta, te rekonstrukciji i asfaltiranju lokalnog puta u naselju Podgradina, ali i u slučaju nabavke vatrogasnog vozila i kamiona za odvoz smeća, o čemu je bilo riječi na početku ovog teksta.