''Fiskalne reforme koje to nisu'', komentirao je jučerašnje prijedloge Vlade FBiH Admir Čavalić, ekonomski stručnjak i parlamentarni zastupnik na svom Twitteru gdje je iznio cijelu analizu.
''Jučer je Vlada FBiH predstavila 'fiskalne reforme'. Odmah da u startu navedemo da ovo nisu reforme, već tehnička/parcijalna rješenja, čak i vremenski ograničena (do 31.12.2025.), slično onome što smo predlagali kao temporalno rješenje počekom 2023. godine (400 KM+ neoporezivo na neto platu).
Kako bi se bolje razumjele ove najave, kazao je kako je potrebno je razdvojiti priču na dva dijela: (1) Nacrt zakona o fiskalizaciji transakcija u Federaciji BiH i (2) Prijedlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dohodak.
Objašnjava Nacrt zakona o fiskalizaciji transakcija u FBiH se odnosi na jačanje fiskalne discipline. Ovaj nacrt podrazumijeva usklađivanje s novim tehnologijama, a što omogućava adekvatniji nadzor i veću transparentnost.
''Riječ je o nacrtu zakona tako da treba biti oprezan s rokovima. Vjerojatno da će se sve ovo implementirati krajem 2025. ili početkom 2026. godine. Pune efekte svakako očekujemo tek u 2026. godini.
Ono na što treba obratiti pažnju jesu članovi (31., 32. itd.) ovog nacrta koji se odnose na stavljanje fiskalnog sustava u prometa tj. uvjete za kompanije koje će profitirati iz čitave ove priče o online fiskalizaciji. Znamo da naše zakone uglavnom pokreću partikularni interesi određenih pojedinaca, grupa i drugih koji su blisku političkim subjektima. O tome ćemo najviše raspravljati 27-og kada je sjednica federalnog parlamenta. Zakon zaista omogućava transparentnost transakcija, povećanje njihove formalizacije, i ima za cilj sprečavanje pranja novca'', objasnio je Čavalić te dodao da je riječ o Nacrtu i zaslužuje raspravu.
Kada je riječ o Prijedlogu zakon o dopuni Zakona o porezu na dohodak, objašnjava, u osnovi je riječ o institucionaliziranju ovogodišnje neoporezive jednokratne pomoći te se zbog toga i navodi da ovo vrijedi samo za 2025. godinu. Pojašnjava, riječ je o skraćenom postupak tako da se primjena očekuje od 1. siječnja.
Smatra da je ovo rješenje ''predvidljivije od jednokratne pomoći i da su moguće razlike shodno radnom učinku radnika'' jer je ''jednokratna pomoć imala logiku 'ili svi ili nitko', sada nije tako''.
Hoće li radnici dobiti ovih 200KM? Kaže nije poznato ''jer shodno članu 75. Zakona o radu, radni učinak je tu 'ukoliko je isti ostvaren'. Tako da je 1.200 KM minimalnih primanja negdje u oblacima''.
''Ono što je loše jeste iznos - samo 200 KM (očekivalo se 500 KM ili makar 400 KM kako smo prošle godine predlagali) i činjenica da ovo nisu fiskalne reforme kakve očekujemo - spuštanje zbirne stope doprinosa s 41,5% na 30, 28, 27 ili 25%. Pritom, ne može biti ponuđen izgovor: 'trenutno nemamo dovoljno vremena za detaljnu pripremu tih reformi.' Ova rečenica koja se zaista pojavljuje u obrazloženju ovih dopuna pokazuje da se Vlada FBiH nonšalantno ponaša spram fiskalnih reformi koje svi - radnici, gospodarstvenici, političari, društvo - čekamo više od 8 godina (entitet RS je spustio zbirnu stopu doprinosa i zato ima minimalac od 900 KM spram 619 KM u FBiH)'', istaknuo je.
Na kraju je poručio ''neka ovih 'koraka'''.
''Kao predsjednik Odbora za ekonomsku i financijsku politiku podržavam pokretanje bilo kakvih aktivnosti u pravcu fiskalnih reformi. Ali napominjem, ovo još uvijek nisu fiskalne reforme koje su potrebne za pokretanje FBiH'', zaključio je Čavalić.
Naime, Vlada Federacije BiH predstavila je jučer plan po kojem bi se primanja radnika trebala povećati i to na minimalno 1.210 KM. Do toga će se doći kroz izmjene Zakona o dohotka, a bit će privremenog karaktera, odnosno na snazi do kraja 2025. godine.
Prema ovome poslodavac će imati mogućnost isplaćivati radnicima do 200 KM neporezovanih, a onda se planira donijeti uredba da će to biti obavezni isplatiti.
Tako će minimalna plaća sa 619 se povećati na 700 KM, minimalan topli obrok će iznosi 260 KM, prijevoz 50 KM i na to će biti još neoporezovanih 200 KM.
Tako će plaća iznositi 1210 KM, od čega će 700 KM biti oporezivo, a preostali iznos neoporeziv.
Kada prođe jedna godina i vide se učinci online fiskalizacije, onda se planira ići u izmjene Zakona o doprinosima i minimalnoj plaći.
Govoreći o fiskalnoj reformi, premijer Nermin Nikšić jučer je rekao kako je cilj bio da se stvore pretpostavke kako bi se osiguralo rasterećenje gospodarstva i bolji materijalni status radnika.
"Uvodimo kao neoporezivu kategoriju 'radni učinak radnika'. Usvajanje tog zakona stvara pretpostavke da do kraja godine donesemo uredbu o obaveznim minimalnim primanjima radnika čime ćemo zaštititi 270.000 radnika koji imaju primanja manja od 1.000 KM te stvoriti pretpostavke da s toplim obrokom i drugim primanjima imaju veća primanja od onih koji su planirani zakonom o minimalnoj plaći. Na taj način želimo omogućiti poslodavcima da isplaćuju bolju podršku, a da imaju manje doprinose od onih koje bi imali radikalnom reformom od 28,5 posto", poručio je Nikšić.
Vezani članci