EKONOMSKI ANALITIČAR 'Statistički BiH više nije u inflaciji, ali bi umirovljenici mogli biti u problemu'

"Statistički gledano Bosna i Hercegovina više nije u inflaciji", poručio je to, između ostalog, ekonomski analitičar Faruk Hadžić koji je u razgovoru za N1 ipak rekao kako je jaka ekonomska kriza ostavila značajne posljedice uslijed čega bi se naredne godine umirovljenici u Federaciji BiH mogli naći u problemima.

Hadžić smatra kako je standard života bh. građana slabiji u odnosu na prethodno razdoblje.

Plaće nisu pratile rast cijena

''Inflacija je na neki način napravila popriličnu štetu našem društvu. Donositelji odluka su pustili da inflacija eksplodira, a mi smo kao struka nastojali i pokušavali dati određene smjernice i prijedloge da ne bude tako drastičan rast cijena. Dakle, inflacije bi bilo svakako, ona je uvezena i nismo je mogli proizvesti u BiH, ali ona je mogla biti manja. I taj segment usklađivanja plaća nije pratio rast cijena u BiH iako danas mi statistički inflacije više i nemamo. Inflacija je danas u pet mjeseci u FBiH 1,2 posto, a na razini BiH oko dva posto što znači da je po ovome ona nešto veća u Republici Srpskoj, ali kada je riječ o tim nekim statistikama do četiri posto se ona tolerira u ekonomskom smislu'', rekao je Hadžić.

Naglasio je i to kako je ova godina veoma izazovna.

Umirovljenici u problemu

''Mi smo kao struka najavili dolazak ekonomske krize i u sljedećoj godini će umirovljenici imati jedan problem u smislu vrlo skromnog usklađivanja mirovina u FBiH i iz današnje perspektive ne možda veće od dva posto i to je tako jer to diktiraju zakonske formule, a opet možda neće biti ni izvanrednog usklađivanja jer možda neće biti uvjeta za to. Ipak ima vremena, točnije pola godine, da donositelji odluka ovo promjene prije svega reformom poreznog sustava i da se faktički krene s ubrzanjem ekonomske aktivnosti. Čuli smo da će biti upućeni i fiskalni zakoni, ali je bitno u kojoj formi – nacrt ili prijedlog. Ako bude nacrt to će se odužiti i neće biti prije naredne godine, a ako bude prijedlog postoji mogućnost da ti zakoni stupe na snagu krajem 2024. U međuvremenu se mogu donijeti neke kratkoročne mjere da se stimulira kupovna moć građana, a što se više puni proračun to je bolje za umirovljenike'', dodao je Hadžić.

Osvrćući se na statistiku zaposlenih i nezaposlenih, Hadžić je pojasnio da postoje dva službena podatka od statističkih agencija.

“Ako gledate anketu o radnoj snazi vidjet ćete jednu vrstu podataka koji se tiču i zaposlenosti i nezaposlenosti, a s druge strane, imate registriranu zaposlenost i nezaposlenost i riječ je o podacima poreznih uprava FBiH i RS. Dakle, kada vidite njihove podatke točno znate koliki je stvarni broj zaposlenih za koji se uplaćuju doprinosi. Malo je problematično koliko zaista imamo nezaposlenih jer uvijek postoji dilema je li stvarno točno da je njih 300.000 u BiH pa se nekako uvijek šokiramo kako je to 30 posto, ali s druge strane, ako gledate izjave poslodavaca da ne mogu naći dovoljno radnika na tržištu za određene poslove i onda se postavlja pitanje jesu li dovoljno plaćeni'', istaknuo je Hadžić.

Međutim, Hadžić je mišljenja da su na relaciji poslodavac - radnik različita tumačenja.

Treba 'prečešljati' službe za zapošljavanje

''Poslodavci kažu da ne mogu pronaći radnika i da će ga platiti koliko god on želi, međutim, njih nema u BiH jer se oni samo statistički vode tu kao nezaposleni na evidencijama Službi za zapošljavanje. I tu sada dolazi do velikog raskoraka. Dakle, sada je stvarna stopa nezaposlenosti nekih 13 posto ako gledamo po anketi i to je poprilično dobro iako ima još dosta prostora za smanjenje, međutim, mi bismo trebali malo ‘prečešljati’ službe za zapošljavanje kako bismo imali u uvid koliko je tu osoba stvarno zbog traženja posla, a koliko zbog zdravstvenog osiguranja. Zdravstveno osiguranje će imati i dalje, nije uopće sporno da će imati te beneficije, ali se mora znati koliko je stvarno nezaposlenih u BiH'', naveo je.

Ukazao je i na tu činjenicu da je jedan dio nezaposlenih osoba na evidencijama, a zapravo rade na crno.

“Dakle, mi se ovdje na neki način moramo obračunati s crnim tržištem u BiH. Da poslodavac bude stimuliran da prijavi zaposlene jer od toga radnik ima najveću korist. Kada razgovaram s radnicima oni mi kažu meni je svejedno bitno mi je da imam plaću, pa onda kada bude vrijeme da se umirove kažu da će im je država uplatiti. Mirovina nije socijalna pomoć već stečeno pravo tijekom rada. Tako da ustvari poslodavac na neki način uzima mirovinu za sebe od tog radnika”, pojasnio je sugovornik za N1.

Zatim je ustvrdio da se u praksi susreće s tim da većina ljudi s kojima razgovara ne zna za koliku plaću rade.

“Svi oni kažu ‘mi zaradimo plaću koju dobivamo na naš bankovni račun’. Međutim, to nije točno. Oni su zaradili bruto platu s uključenim porezima i doprinosima i poslodavac u vaše ime uplaćuje državi taj jedan određeni dio. Također, građani mogu Poreznoj upravi FBiH podnijeti zahtjev na osnovu kojeg će dobiti kod i onda oni putem njega mogu provjeriti je li poslodavac redovno uplaćivao doprinose. Ako poslodavac na vrijeme nije uplaćivao doprinose, radnik s Poreznom upravom može iskomunicirati i zatražiti inspekcijski postupak i to je jedan od postupaka, postoji nekoliko mogućnosti”, pojasnio je Hadžić.

Programi zapošljavanja i sve manje zaposlenih muškaraca

Govoreći o programima zapošljavanja, Hadžić je mišljenja da bi se stvarna moć u tome trebala dati radnicima, a ne poslodavcima.

“Neće se davati direktno novac, ali će se imati mogućnost korištenja vaučera i to različitih. Vrlo je bitno znati koga targetirati jer je manjkavost nedostatak evaluacije. Inače, imamo veliki broj neaktivnih žena u BiH koje uopće nisu na tržištu rada jer njihovi muževi rade, a one čuvaju djecu. Dakle, ona možda nije motivirana da za nekih 700 KM počne raditi, međutim, ako se napravi vaučer od 1.000 KM i dobit ćete njega samo nađite poslodavca i dobit ćete novac direktno od službi. Isto tako postoji mogućnost da se napravi vaučer i za vrtiće pa tako žene koje ne mogu djecu ostaviti nigdje dok su na poslu mogu poslati u vrtić, a čak u nekim većim poduzećima ima mogućnost i da postoje vrtići pa dijete može biti uz majku na poslu. Treći vaučer može biti za dokvalifikaciju i prekvalifikaciju ako nemate dovoljno znanja. To može biti motivacija”, naveo je.

Iznio je i podatak da je u razdoblju od 2015. do 2024. godine u FBiH je novozaposlenih 50.000 žena dok je broj zaposlenih muškaraca veći za oko 20.000.

“Dakle, ovdje imamo smanjenje razlike između broja zaposlenih žena i muškaraca što je dobro, međutim, kada se dublje uđe u statistiku onda se vidi da je vrhunac zaposlenih muškaraca dostignut 2019. godine pred sami koronavirus i od tada taj broj zaposlenih muškaraca pada. Mi sada u FBiH imamo manje zaposlenih muškaraca nego 2019. godine. Dva su ključna razloga – iseljavanje van BiH zbog zaposlenja i odlazak u mirovinu”, ustvrdio je ekonomski analitičar.

Dalje je istaknuo kako cjelokupno bh. društvo brzo stari.

Nema ugroženosti mirovina

“Sada će biti veliki izazov u narednih 10 do 15 godina što uraditi da bismo imali održivost biosustava. Umirovljenici će imati uvijek isplaćenu zarađenu mirovinu, ali će zato biti manje novca za sve ostale proračunske kategorije jer se umirovljenici uvijek prvi namiruju. Dakle, nemamo ugroženost mirovina, ali će se sve više uzimati iz poreznih prihoda. I sada ako imamo populaciju koja stari i mali broj muškaraca onda će se raditi na uvozu radne snage u BiH, ali i aktivacija više žena na tržištu rada”, mišljenja je.