EKOLOŠKI ALARM Hoće li proizvodnja magnezija ugroziti budućnost Kupresa?

Aarhus centar BiH, organizacija posvećena zaštiti ljudskih prava u području okoliša, izražava ozbiljnu zabrinutost zbog najavljenog projekta izgradnje pogona za proizvodnju magnezija u općini Kupres.

''Projekt investitora BH Magnezij & Minerali, čiji je vlasnik njemačka tvrtka Magnesium For Europe, uključuje korištenje dolomita kao sirovine za proizvodnju magnezija. Ovaj projekt, koji se planira na lokaciji Osmanlije, mogao bi imati ozbiljne negativne ekološke, društvene i ekonomske posljedice za lokalnu zajednicu i okoliš'', navode u priopćenju za javnost.

Povećana opasnost od ekološke degradacije

Izražavaju zabrinutost zbog mogućnosti da ovaj projekt izazove trajnu ekološku štetu.

''Proizvodnja magnezija, koja uključuje teške kemijske procese, može uzrokovati značajno onečišćenje zraka, tla i voda. U opasnosti nisu samo prirodni resursi Kupresa, već i lokalna flora i fauna, koja je već sada ugrožena. Kao što je istaknuto u komentarima stručnjaka, predviđene aktivnosti u sklopu ovog projekta imaju potencijal narušiti ekosustav i ugroziti životne uvjete stanovništva, koje se već suočava s problemima zbog klimatskih promjena i nepovoljnih ekoloških uvjeta'', ističu.

Pitanja prostornog planiranja i neodrživost projekta

Osim ekoloških pitanja, ističu kako postoje i ozbiljne nesuglasice vezane uz planirani projekt i strategiju prostornog razvoja općine Kupres. Navode kako prema Prostornom planu općine Kupres, ekonomske djelatnosti koje se predviđaju za ovu regiju uključuju poljoprivredu, turizam i prerađivačku industriju, dok je kemijska industrija isključena. Dodaju kako pokretanje kemijskog kompleksa za proizvodnju magnezija nije u skladu s tim razvojnim smjernicama i može ugroziti dugoročne ciljeve općine, uključujući inicijative za proglašenje Kupresa ekološkim područjem.

''Uzimajući u obzir iskustva sličnih projekata u svijetu, koji su se bavili eksploatacijom ove vrste, vidljive su posljedice njihove realizacije na okoliš. Postoji realna bojazan da bi i u Kupresu moglo doći do značajnog porasta zagađenja i smanjenja kvalitete života stanovnika, što bi potencijalno moglo rezultirati masovnim iseljavanjem, padom cijena nekretnina i smanjenjem atraktivnosti regije za turizam i poljoprivredu'', upozorili su.

Poziv na odgovorno donošenje odluka

Aarhus centar poziva nadležne vlasti da ozbiljno razmotre sve potencijalne negativne posljedice ovog projekta prije donošenja konačnih odluka. Također, pozivaju na transparentnost u procesu donošenja odluka te osiguravanje adekvatnog sudjelovanja lokalne zajednice u svim fazama izgradnje i rada ovog pogona.

''Ovaj projekt mora biti pažljivo ocijenjen kroz sveobuhvatan ekološki, ekonomski i društveni okvir kako bi se osigurao održivi razvoj Kupresa, a ne njegov ekološki kolaps. Smatramo da se dosadašnje aktivnosti nisu odvijale transparentno i u skladu s pozitivnim zakonskim propisima'', ističu a kao primjer navode u Rješenje o detaljnom geološkom istraživanju mineralne sirovine dolomita na istražnom prostoru "GRGULJAČA", broj 05-01-18-300/07 od 03.07.2023. godine, u kojem stoji u točki 4. da je prije istraživanja potrebno s vlasnicima zemljišta regulirati pravo služnosti zemljišta.

''U obrazloženju ovog Rješenja navedeno je da je Dolomit d.o.o. Kupres priložio svu potrebnu dokumentaciju sukladno članku 34. Zakona o geološkim istraživanjima HBŽ, što uključuje, među ostalim, urbanističku suglasnost i Prostorni plan općine, iz kojeg je vidljivo da je površina planirana za istraživanje slobodna za rudarske i industrijske svrhe. Međutim, Prostornim planom općine na ovom prostoru nije predviđena eksploatacija dolomita, pa ostaje nejasno kako je na temelju takvog Plana moglo biti izdano sporno Rješenje'', istaknuli su iz Aarhus centra .

Otvorena pitanja lokalnog stanovništva

''Stanovnici postavljaju brojna pitanja na koja nisu dobili konkretan odgovor, primjerice o pribavljanju prava služnosti na zemljištu na kojem bi se provodila geološka istraživanja velikih razmjera na površini od 47,5 ha. Pitanje vlasništva nad predmetnim zemljištem i s kime je sklopljen ugovor o pravu služnosti ostaje neodgovoreno. Ako je riječ o državnom zemljištu, onda je vlasnik država BiH. Radi se pretežno o šumskom zemljištu koje bi trebalo prenamijeniti. Tko je izdao odobrenje za sječu drvnih sortimenata na istražnom prostoru? Ovo su brojna, vrlo konkretna pitanja koja su građani postavili općinskim vlastima, ali su dobili samo odgovor od bivšeg načelnika da se radi o dobrom razvojnome projektu, za koji Općina nije izdala nikakvu dokumentaciju'', naveli su.

Na kraju ističu kako Aarhuska konvencija, koju je BiH ratificirala, jasno propisuje da stanovnici koji su direktno pogođeni određenim projektom, kao i "javnost koju se predmet tiče", moraju biti uključeni u proces donošenja odluka, a njihovi komentari moraju se uzeti "uz dužnu pažnju".