ECB četvrti put ove godine smanjila kamatne stope, banke u BiH nijednom

Hercegovina.info
Vidi originalni članak

Europska središnja banka (ESB) prije nekoliko je dana smanjila ključnu kamatnu stopu na depozite četvrti put ove godine, dok banke u Bosni i Hercegovini to nisu učinile niti jednom, prenose Nezavisne.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tako je ESB prošloga tjedna smanjila kamatnu stopu na depozite za 25 baznih bodova na tri posto.

Kako su naveli, druge dvije kamatne stope ESB-a također su smanjene te su nove kamatne stope postavljene na 3,15 posto za glavne operacije refinanciranja (za banke koje posuđuju sredstva od ESB-a na tjednoj razini) i 3,4 posto za marginalnu kreditnu liniju (noćni kredit za banke uz širi kolateral).

Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke, u ponedjeljak je izjavila kako će ESB dodatno smanjiti kamatne stope ako se inflacija nastavi smanjivati prema ciljanoj razini od dva posto, jer više nije potrebno ograničavati gospodarski rast.

"Zadržavanje stope na 'dovoljno restriktivnoj' razini više nije opravdano s obzirom na slab rast i umjerene cjenovne pritiske, što upućuje na to da je sljedeći cilj neutralna razina koja neće niti ograničavati niti poticati gospodarstvo", navela je Lagarde.

Ključni razlog zašto bi se mjere mogle tako brzo ublažiti jest to što visoka inflacija nestaje, budući da cjenovni pritisak na uslužni sektor, najveću stavku na potrošačkoj strani, dolazi pod kontrolu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rast plaća također pokazuje pozitivnije prognoze s pretpostavkama ESB-a o troprocentnom rastu sljedeće godine, čime bi plaće bile usklađene s ciljem Europske središnje banke.

Lagarde je dodala kako postoje čak i neki negativni rizici za inflaciju, budući da geopolitički nemiri zamagljuju prognoze, a novi šokovi mogu naštetiti već slabom rastu.

"Ako se SAD, naše najveće izvozno tržište, okrene protekcionizmu, rast u eurozoni će to vjerojatno osjetiti", rekla je ona.

S druge strane, banke u BiH ove godine niti jednom nisu smanjile kamatne stope, iako kod nas one nisu niti rasle toliko koliko su u Europskoj uniji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ipak, banke u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu ostvaruju sve veću dobit.

Dobit od gotovo 700 milijuna KM

U prvih devet mjeseci ove godine imale su neto dobit od gotovo 700 milijuna KM.

Također, prema istraživanju Europske investicijske banke, sve podružnice u BiH imale su veću ili istu dobit kao matična poduzeća, što dokazuje koliko su one profitirale.

Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, rekao je za "Nezavisne novine" kako banke na našem tržištu nisu prisiljene smanjivati kamatne stope.

"Priča o nacionalnim obveznicama koje su planirane za iduću godinu u Republici Srpskoj ima smisla, i to kako bi se stvorila konkurencija bankama. Trenutno imamo jednu vrstu oligopola. Banke već godinama imaju velike viškove: praktički koliko imaju obveznih rezervi kod Središnje banke BiH, toliko imaju i viška iznad obveznih rezervi. Govorimo o milijardama KM. Ipak, ne osjeća se da smanjuju kamatne stope kako bi plasirale taj višak sredstava. Oni ostvaruju takve rezultate da to ne moraju činiti. Imaju dovoljno likvidnih sredstava koja mogu plasirati, bez da moraju klijentima povećavati kamatne stope na depozite, a smanjivati kamate na kredite. Nitko kome ide dobro ne trudi se nešto promijeniti. Bankama već godinama ide dobro, dobit se mjeri stotinama milijuna KM svake godine, te one nemaju motivaciju smanjivati kamate", naglasio je Đogo.

Prema njegovim riječima, agencije za bankarstvo RS-a i FBiH pokušale su nešto učiniti kako bi se situacija promijenila.

"Čini se, ipak, da se više stalo na prijetnjama nego što se nešto konkretno učinilo, što ne znači da sljedećih godina neće biti aktivnije. Agencije za bankarstvo imaju mandat regulirati stanje. Vidjeli smo situaciju kada je došlo do naglog rasta kamatnih stopa; obje su agencije koordinirano 'plafonirale' rast kamatnih stopa tada, čini mi se da nije mogao prijeći tri posto. Situacija je sada slična kao kod pada cijena naftnih derivata, a naši distributeri mjesecima poslije drže više cijene. Sada se slično događa i u bankarstvu. Kao što su inspektori kontrolirali tada marže na naftu, tako i sada inspektori agencija za bankarstvo mogu provjeravati pridržavaju li se banke svih pravila", zaključio je Đogo.

Vezani članci