DUG IZ BIVŠE DRŽAVE Libija od Bosne i Hercegovine traži 93 milijuna maraka

BiH je u svojevrsnom sporu s Libijom zbog duga bivše države, odnosno Jugoslavije, a najnovije informacije govore da su Libijci odlučni iz tamošnjih blagajni izvući gotovo 93 milijuna KM. Ovu temu otvorio je ministar financija i trezora BiH Zoran Tegeltija, koji je nedavno, na jednoj od sjednica Doma naroda Parlamenta BiH, kazao kako je BiH s Libijom u vezi sa sukcesijom te da ishod može biti vrlo nepovoljan za Bosnu i Hercegovinu, piše Glas Srpske.

Ugovorom iz srpnja 1981. godine između bivše Narodne banke Jugoslavije (NBJ) i Centralne banke Libije utvrđeni su uvjeti i način korištenja kredita od 150 milijuna dolara koji je odobrila Centralna banka Libije, a za koji je primljena garancija prema za čije obveze bezuvjetno jamči jugoslavenska federacija, odnosno Vlada bivše SFRJ.

Libijska banka i NBJ sklopile su ugovor kojim je, kako je za "Glas Srpske" potvrđeno u Ministarstvu financija i trezora BiH, regulirano plaćanje kredita za isporuke sirove nafte iz Libije.

Kredit na sedam godina

Kredit je odobren na sedam godina, uz poček od dvije godine, a otplata je bila predviđena u pet jednakih godišnjih anuiteta. Dogovorena kamata bila je 1,25 posto iznad stope zaduživanja SAD-a na londonskom tržištu novca, a trebala se plaćati polugodišnje.

Situacija se nastavila tako da se, između ostalog, nakon isteka počeka kredit nije počeo otplaćivati ​​u skladu s ugovorom, tako da je glavnica od 150 milijuna dolara regulirana zajedno s ostatkom kreditnog duga od 70 milijuna dolara za Jugoslavenski plinovod (JANAF), o čemu je sastavljen protokol između guvernera jedne i druge strane.

Godine 1987., "Novi kompenzacijski račun" definirao je 130 milijuna dolara duga. Bankarskim aranžmanom potvrđeno je da će se cjelokupni dug otplaćivati ​​izvozom roba i usluga, a između ostalog definirano je da će se s 90 milijuna platiti radovi PIM-a "Ivan Milutinović" na lukobranu u Tripoliju, dok je dopunskim ugovorom iz 1990. dogovoreno da otplata duga miruje tri godine.

''Pitanje libijskog duga još nije riješeno između država nasljednica bivše SFRJ, jer on predstavlja dug bivše države i pitanje je u nadležnosti Komisije za raspodjelu financijske imovine i obveza bivše SFRJ. Odbor je o tome nedavno raspravljao u Skoplju i uskoro bi trebao ponovno otvoriti temu stanja i podjele duga bivše SFRJ prema Libiji'', rekao je za "Glas" pomoćnik ministra Ranko Šakota.

Kako je dodao, o tome se raspravljalo na 16. sjednici Odbora pri Narodnoj banci Srbije u ožujku 2006., ali do danas nije riješeno jer nije postignut dogovor o prirodi duga i njegovoj raspodjeli između države nasljednice bivše SFRJ.

Prema podacima NB SRJ, stanje osnovnog duga iznosilo je 101.890.140 dolara, od čega se 15.792.971 odnosi na Bosnu i Hercegovinu. Riječ je o 15,5 posto ukupnog iznosa, jer je riječ o sudjelovanju BiH kao sljednice bivše države u potraživanjima i obvezama sukladno Aneksu C Sporazuma o pitanjima sukcesije.

Vlada nacionalnog pomirenja Libije uputila je nekoliko zahtjeva Ministarstvu financija i trezora BiH za izmirenje duga prema bivšoj SFRJ od libijskih vjerovnika, tražeći oko 93 milijuna KM.

''Posljednji takav zahtjev Libija je uputila u veljači 2020. godine, u kojem je navedeno da je ukupan dug BiH s kamatama na dan 31. prosinca 2019. godine 52.189.912 dolara'', rekao je Šakota, dodavši da se zemlje sljednice moraju dogovoriti o osnovici duga kako bi uopće bilo moguće započeti pregovore s Libijom u nedostatku njegova rješenja.

Plaćanje

Zaključno s 31. ožujkom 2023. godine BiH je po osnovi raspodjele depozita bivše SFRJ prikupila 555,3 milijuna KM. Osim toga, Bosna i Hercegovina je dobila oko 25 milijuna na temelju zajedničke prodaje diplomatsko-konzularne mreže bivše države.