Državnu vlast muče globalni, a federalnu politički i socijalni problemi

Međutim, kraj kolovoza i početak rujna donijet će nova uzbuđenja i previranja na političkoj sceni. Slijedi nam i završnica predizborne kampanje, ali prije nego što i službeno uđemo u jednomjesečno, zakonom propisano vrijeme kampanje, aktualna vlast morat će se pozabaviti nekoliko vrlo ozbiljnih i teških pitanja.

Na državnoj razini to je sigurno suočavanje BiH s posljedicama ekonomskih i financijskih previranja u svijetu te rastuća migracijska kriza. Na oba ova problema bosanskohercegovačke vlasti samo djelomično mogu utjecati jer se procesi diktiraju i pokreću izvan naših granica. Globalno zaoštravanje trgovinskih odnosa, uvođenje novih carina na čelik i druge proizvode, iranska kriza i njezine posljedice na tržište nafte, a posebice turbulencije u Turskoj, uključujući pad vrijednosti lire, imat će negativne posljedice za BiH. Vrijednost izvoza mesa, brašna i šećera iz BiH u Tursku je oko 300 milijuna KM, a svi poslovi su dogovoreni u turskoj valuti koja drastično gubi na vrijednosti.

Petnaestak tisuća radnika je izravno ili neizravno uključeno u proizvodnju čelika u BiH i oni bi itekako mogli osjetiti promjenu globalnih carinskih politika u toj industriji. Državna vlast za sada ne nudi rješenje ni za jedno od tih pitanja. Uglavnom poručuje kako "prati situaciju".

Za razliku od državne, federalnu vlast uglavnom muče socijalne i unutarnje političke teme. Kontroverzni braniteljski zakon, prijetnja blokadama i rizik od gubitka kreditnoga aranžmana s MMF-om usko su vezani procesi te, osim ugrožavanja financijske stabilnosti ovog entiteta, mogu donijeti i druge probleme, posebice ako se dio nezadovoljne braniteljske populacije odluči ponovno na blokade prometnica.

Isključivi politički problem je uporno nastojanje bošnjačkih stranaka da na entitetskoj razini nametnu izborna pravila za izbor izaslanika u Dom naroda. Nova ofenziva stranaka iz Sarajeva očekuje se odmah nakon ljetne stanke i izvjesno je kako će se taj problem prelamati preko Parlamenta i njegovih procedura, a možda i preko Ustavnog suda.

Pitanje Izbornog zakona, odnosno pravila po kojima će se provesti rezultati izbora u listopadu, nešto je što manje-više dominira i predizbornom kampanjom koja se već zahuktala. Europski put BiH pao je u treći plan, baš kao i mnoge nedovršene reforme, posebice na entitetskoj razini. Njima će se vjerojatno zabaviti neke nove vlade jer u predizbornom i tehničkom mandatu ove teško mogu dovršiti započete procese.