DRUGE ZEMLJE SU ODMAH SMANJILE PDV, BiH NE Litar ulja i 5 kg brašna u BiH trenutačno koštaju 10 maraka

Rast cijena robe i usluga, kakav se uveliko bilježi u BiH, mogao bi se zaustaviti nizom mehanizama, a jedan od njih je i smanjenje nameta gospodarstvu. Smatraju to u poslovnoj zajednici, odakle ističu da su oni u proteklom razdoblju odriješili kesu i povećali plaće, a da je na potezu država.

"Što se tiče inflacije, to je globalni problem. Mi, kao mala, uvozno ovisna ekonomija, vrlo teško možemo reagirati. Recimo, mi ili ne proizvodimo, ili u vrlo malim količinama proizvodimo sirovine koje se koriste u proizvodnji, pa ih moramo uvoziti. To utječe na povećanje cijena, što je ozbiljan izazov za gospodarstvenike. S druge strane, osim povećanja najniže plaće, imamo i stalnu tendenciju za povećanjem plaća u gospodarstvu, budući da se zbog inflacije, za istu količinu novca, ne može kupiti ista količina robe kao prije godinu dana", ističu u Privrednoj komori RS, za Nezavisne novine.

Kako dodaju, jedan od načina na koje gospodarstvenici mogu nadići tendenciju povećanje plaća jeste direktno smanjenje troškova poslovanja gospodarstva.

"Na taj način se troškovi koje gospodarstvenici imaju zbog povećanja plaća ne bi odrazili na povećanje cijena, već bi taj minus nadoknadili manjim izdvajanjima na temelju različitih nameta", rekli su u Privrednoj komori Republike Srpske za "Nezavisne novine".

Safudin Čengić, član Upravnog odbora Udruge poslodavaca Federacije BiH, smatra da država ima prevelike apetite u vezi s pitanjem nameta. Došlo se dotle da, kako ističe, nešto plaćate lokalnoj zajednici, nešto županiji, nešto entitetu, "pa maltene i mjesna zajednica traži da joj platite taksu", što je, ocjenjuje, nevjerovatno.

"Mi smo jedna od država sa najvećim opterećenjima na rad uposlenika", ističe Čengić za "Nezavisne novine".

On naglašava da su gospodarski subjekti iz realnog sektora pogođeni enormnim rastom raznih ulaznih cijena, kao što su cijene goriva, električne energije, plina, reprometerijala itd.

"Vrlo teško je u ovakvim uvjetima opstati na tržištu i biti konkurentan stranim tvrtkama. Svjedoci smo da je u EU najveći broj država odmah reagirao na poskupljenja i električne energije i plina, time što je smanjio PDV te osigurao rezervni fond koji pokriva dio troškova. Znači, ako želimo imati gospodarske subjekte koji će opstati i isplatiti plaće, država mora raditi na tome da pomogne istima da u teškim vremenima prežive, a ujedno i ne povećavaju cijene, čime se još više utječe na iznimno težak položaj građana", ističe Čengić.

Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, ističe da definitivno postoje nameti koji bi se mogli smanjiti.

"Ali to nije razlog da rastu cijene prije svega osnovnih životnih proizvoda, imajući u vidu da su ti nameti u pojedinim zemljama EU veći nego u BiH", kaže Šatorović.

Ekonomist Saša Stevanović smatra da smo mi iz deflatorne spirale ušli u fazu nagle inflacije, koja je praćena vanjskim čimbenicima. Kako ističe, više od polovine inflacije koja je u siječnju u zoni eura iznosila 5,1 posto ovisi od komplikacija na tržištu energije. Drugi efekat je, napominje, šok na strani ponude, jer imamo probleme u proizvodnim kapacitetima i takozvano usko grlo nabavke. Vrijeme i trošak prevoza morem su se, ističe, produžili i povećali. 

"Koji set mjera će se iskoristiti, ovisi najviše od želje onih koji donose mjeru. Ako se smanjuju nameti, koji bi se to nameti smanjili? Inicijativa o smanjenju stope PDV-a obuhvaća sve građane, a mjere koje se temelje na primjeru gdje se putem kompenzacijskog fonda dijele određeni oblici pomoći, po mom mišljenju, vrlo je zanimljiva. Kompenzacijski fond je arhitektura koja je nastala u vremenu krize, a čini mi se da vremena krize predstoje", naveo je Stevanović.

Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, smatra da je vrijeme da u BiH bude uvedena diferencirana stopa PDV-a.

"To smatram, prije svega, cijeneći arhitektonske poremećaje u gospodarskom smislu zbog poskupljenja plina i u tom kontekstu vidimo da imamo značajne poremećaje u tržišnim cijenama određenih proizvoda, na šta moramo adekvatno odgovoriti u interesu građana", rekao je Košarac.

Prema njegovim riječima, neke cijene u BiH enormno su visoke i potrebno je smanjivanje PDV-a na osnovne životne namirnice, ali i povećanje PDV-a na luksuznu robu. Kada je riječ o smanjenju akciza na gorivo, on je istaknuo da je to pitanje za Upravu za indirektno oporezivanje BiH, koja već vrši određene analize, pišu Nezavisne novine. 

Dodajmo da je litar ulja i 5 kilograma brašna, što četveročlanoj obitelji nije dostatno ni za tjedan dana, trenutačno u BiH košta 10 maraka. Politika koju smo izabrali se češlja.