FOTO  Dražen je imao sve predispozicije da završi u Beogradu, no svoj talent je htio sačuvati za rodni grad i unikatne radove

Z. Lojpur/Hercegovina.info
Vidi originalni članak

Dražen Milić iz Trebinja nakon završetka Akademije likovnih umjetnosti u Trebinju vjerojatno nije ni slutio da će mu životno opredjeljenje postati pravljenje suvenira. Iako je, kako kaže, oduvijek volio primijenjenu umjetnost, ipak se opredijelio za slikarstvo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Našavši se na životnoj prekretnici s upitnikom iznad glave i pitanjem otići iz Trebinja u potrazi za većim i boljim životnim šansama ili ostati u rodnom gradu. Kaže da je ipak presudila ljubav prema Trebinju pa odlučuje svoju budućnost graditi u gradu na Trebišnjici. Te 2008. godine turizam u Trebinju još uvijek nije bio ni u povoju, a sve vezano za ovu privrednu granu bilo je neizvjesno i nesigurno. Ipak, Dražen se gotovo vizionarski odlučuje otvoriti suvenirnicu i to prvu u gradu. Nakon početnih nekoliko godina koje su bile teške, slijede godine u kojima turizam u Trebinju počinje cvjetati, a samim tim i Draženov mali obiteljski biznis. Nakon skoro dva desetljeća od otvaranja suvenirnice ‘‘Art špajz‘‘ Draženovi suveniri neizostavni su dio trebinjske turističke ponude.

‘’Bio sam prva suvenirnica u gradu, mislio sam tada da je to suludo, da ja radim nešto što ne treba, da je to promašeno kako ja nakon završenog fakulteta odlučim da ostanem i pokrenem neki mini biznis u svom gradu. Eto, ispostavilo se da baš u tom momentu kada sam otvarao suvenirnicu počela raditi Turistička organizacija Trebinje koja se tek krenula ozbiljno baviti promocijom Trebinja i promocijom Hercegovine’’, kaže Dražen Milić za hercegovina.info.

Primijenjena umjetnost ga je oduvijek zanimala, a kao student na Likovnoj akademiji u Trebinju imao je želju upisati Primenjene umetnosti u Beogradu. Tada mu mogućnosti nisu to dozvoljavale, ali život je ipak htio da Draženov hobi i ljubav postanu njegov osnovni posao i vid zarade.

‘’Kao student sam zamišljao da upišem Primjenjenu umjetnost u Beogradu, međutim, mogućnosti mi nisu dozvoljavale da odem u Beograd, jer kako studirati u Beogradu pored Akademije koju imamo u Trebinju. Tako da sam ostao ovdje, upisao se na slikarstvo, uvijek je bila ta žal za primjenjenom umjetnošću i to mi je bio kao hobi. Volio sam raditi s glinom i onda kada sam završio Akademiju, velike mogućnosti su bile da odem iz grada, ali mi je nešto bilo žao, volim Trebinje, to se vidi po ovim mojim radovima i htio sam da ostanem ovdje i neki način kako bih ja ostao ovdje da živim i radim ovdje došla mi je ideja da otvorim suvenirnicu. Prva suvenirnica, početak, teške dvije – tri godine, to je više bilo kao entuzijazam nego kao suvenirnica i eto vremenom, grad je pun suvenira, pun suvenirnica, moja suvenirnica se razvija, svake godine sve je bolja i bolja, što znači što nas ima više, više posla za sve, više ljudi u gradu, nije još dostigla neki svoj vrhunac, ali mislim da Trebinje jest u nekom vrhuncu svom’’, priča Milić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kada je Trebinje u pitanju, inspiracije ne fali, kaže Dražen Milić. Dodaje da za razliku od mnogih većih gradova koji imaju po jedan ili dva prepoznatljiva simbola, Trebinje ima dosta više prepoznatljivih simbola, od platana, parka, Arslanagić mosta, pijace, Leotara, Starog grada, pa do rijeke Trebišnjice.

‘’Trebinje je vrlo inspirativno, ja ne radim samo trebinje, radim i ostale gradove, radim Beograd, Novi Sad, Kotor, Mostar i većina tih gradova imaju neki jedan simbol ili dva koja se rade, a Trebinje je grad koji ima toliko simbola za koje se ljudi vežu – imate Arslanagića most, Stari grad, Gračanicu,  platane, Tvrdoš, Trebišnjicu, brda, mislim da malo gradova u okruženju ima toliko simbola koji se vezuju za jedan grad kao što je to Trebinje’’, kaže Dražen Milić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Oni koji dođu u posjetu Trebinju teško da će promašiti Draženov ‘’Art špajz’’, koji se nalazi u tunelu, na ulazu u Stari grad. Isto tako malo je onih koji u ovoj čarobnoj radnji neće pazariti bar ručno rađeni magnet.

Vezani članci