DOKTORICA PRANJIĆ Poslije smirivanja situacije sa novim koronavirusom više ništa neće biti isto

Ako ovu izvanrednu situaciju zbog pandemije koronavirusa koja je pogodila cijeli svijet, pa i Bosnu i Hercegovinu, promatramo sa stajališta zdravlja i sigurnosti stanovništva, možemo je ocijeniti kao ozbiljnu opasnost na najvišem stupnju, kaže u razgovoru za Fenu liječnica medicine rada i bh. članica Međunarodne komisije za medicinu rada (ICOH) dr. Nurka Pranjić, koju je nedavno Svjetska zdravstvena organizacija imenovala kao člana za praćenje informacija o COVID-19.

Ona smatra da su, s obzirom na visok rizik širenja infekcije, u ovom trenutku najugroženiji radnici, ljudi koji moraju odlaziti na posao.

"Procjena opasnosti po zdravlje ili sigurnost radnika je na najvišem stupnju rizika, jer postoji visok rizik širenja infekcije. Zapravo, postoji opasnost da se inficirani teško razboli i umre, a da pritom ne postoji učinkovita profilaksa - cjepivo niti lijek. U ovakvoj situaciji krizni stožer postupa ispravno u cilju zadovoljenja dvije ključne preporuke: minimalna kretanja i minimalan broj izvršitelja na radnom mjestu uz adaptiranu organizaciju rada i fleksibilno radno vrijeme", pojašnjava dr. Pranjić.

S druge strane, sigurnost stanovništva i radnika nije moguća bez zdravstvenih radnika, farmaceuta, medijskih radnika, blagajnika i drugih zaposlenika u trgovinama hrane, trgovaca u marketima, pekara, mesara, socijalnih radnika, njegovatelja, policijskih službenika, carinika, vojnika, higijeničara, rudara, radnika u energetskom sektoru, vozača.

"Za njih ne vrijedi zabrana kretanja, moraju ići na posao i raditi u kontaktu i u skupinama bez odgovarajuće zaštitne opreme, povremeno i neki na terenu. To je razlog njihovog nemira i straha kad se vrate kući svojoj djeci, supružnicima, roditeljima", podsjeća dr. Pranjić.

Ističe kako je nužno napraviti najsigurniji model upravljanja organizacijom rada, te da rad treba dobro kreirati, kratkoročno i dugoročno planirati, jer, kako smatra, virus se neće tako brzo zaustaviti.

"Ja samo iskustveno predviđam i mislim da je ovo tek početak, a kao čovjek bih željela da je ovo vrhunac i da nas najgori ishodi zaobiđu. Zato moramo sačuvati resurse svoje obrane na prvoj liniji, heroje radnike, i naravno održati odgovornost svih nas da postupamo prema preporukama", naglasila je.

Koronavirus je, prema njezinim riječima, biološki rat svjetskih razmjera. S druge strane, potencijali i slabosti neprijatelja COVID-a 19 još traže puno odgovora znanstvenika i potrebna znanja o liječenju, a to je tek u jednoj empirijskoj fazi.

"Ranije je to bio agens koji je napadao slijepe miševe, a bio bezopasan za čovjeka. Nedovoljno je znanstvenih potvrda da je cjepivo nadišlo eksperimentalnu fazu i potvrdu kliničkih studija da je sigurna za upotrebu uz odsustvo značajnih neželjenih reakcija. Mišljenja sam da poslije smirivanja situacije sa novim koronavirusom nikad više ništa neće biti isto", kaže dr. Pranjić.

Upozorava također da se s aerozagađenjem i klimatskim promjenama zadnjih desetljeća razvila globalizacija vektora virusnih bolesti ptica, svinja, jelena, labudova, slijepih miševa, pacova i drugih. To je već sada dovelo do epigenetskih promjena i mutacija starih u nove viruse koji prijete čovječanstvu epidemijama i pandemijama novih virusa koji razvijaju nove smrtonosne infektivne bolesti.