DOK TISKANI MEDIJI BILJEŽE REKORDAN PAD Bivši premijer Republike Srpske zarađuje milijune na novinama

Capital.ba
Vidi originalni članak

Jedinstven primjer i dokaz da od izdavanja novina i časopisa u Republici Srpskoj mogu zaraditi milijuni predstavlja specijalizirani časopis za financije, računovodstvo i reviziju – Finrar, piše Capital.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

To je časopis Saveza računovođa i revizora Republike Srpske (SRR RS), a izdavač ovog specijaliziranog časopisa sa tiražom od 3.000 brojeva je privatna tvrtka istoimenog naziva – Finrar.

Prema podacima APIF-a, ta tvrtka je za proteklih deset godina imala 15,5 milijuna maraka prihoda i ostvarila dobit od 6,3 milijuna KM.

Tajna poslovnog uspjeha ovog specijaliziranog časopisa u godinama kada tiskani mediji bilježe rekordan pad tiraža i kada se svakodnevno gase novine leži u monopolu i obavezi svih računovodstvenih radnika i revizora u Srpskoj da ga kupuju.

Tajna uspjeha u monopolu

Monopol su svojim političkim utjecajem osigurali čelni ljudi Saveza računovođa i revizora, prije svega bivši premijer Srpske i bivša perjanica PDP-a Dragan Mikerević i bivši dekan Ekonomskog fakulteta u Banjaluci i nekadašnji ministar financija RS Novak Kondić.

Dragan Mikerević je predsjednik Upravnog odbora, dok je Novak Kondić osoba ovlaštena za zastupanje Saveza. Njih dvojica su bili među izaslanicima osnivačke skupštine Udruženja računovođa i revizora RS u oktobru 1996. godine koje je kasnije preimenovano u Savez računovođa i revizora RS.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Od tada do danas njih dvojica važe za patrijarhe računovodstva i revizije u Republici Srpskoj i osobe koje ovu oblast drže pod neprikosnovenom kontrolom. Pri tome se ne zna gdje točno prestaje Savez, a počinje Finrar i obrnuto, ali i u jednom i drugom se provlače imena Mikerevića i Kondića.

Dragan Mikerević i njegov sin Dejan, zajedno sa Kondićem su vlasnici tvrtke „Finrar“ koja izdaje istoimeni časopis, a kao suvlasnik se vodi i Milan Pucarević koji je trenutno predsjednik Upravnog odbora i osoba ovlaštena za zastupanje te tvrtke. Pored njih četvorice fizičkih osoba, suvlasnik Finrara“ je i Savez računovođa i revizora u kojem, kao što smo rekli, Mikerević i Kondić vode glavnu riječ.

U razdoblju u kojem je Finrar prihodovao 15,5 i ostvario dobit od 6,3 milijuna, Savez je imao 13 milijuna KM prihoda i skromnu dobit od oko 930.000 KM.

Mikerević otišao korak dalje

Dragan Mikerević je zajedno sa Finrarom otišao i jedan poslovni korak dalje. Vlasnik je 50 posto dionica Mikrokreditne organizacije (MKO) FinCredit, dok deset posto vlasništva ima Finrar. Suvlasnik preostalih dionica je Siniša Kurteš, pri čemu treba napomenuti da je ranije jedan od suvlasnika MKO FinCredit bio i aktualni ministar financija BiH Srđan Amidžić. On je izašao iz suvlasništva i više nema direktne veze s tom MKO, ali s obzirom na to da je Sinišu Kurteša imenovao za svog savjetnika u Ministarstvu financija BiH, svakako da je posredno upućen u poslovanje MKO u kojoj je nekada imao svoje dionice.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

A MKO FinCredit je od 2015. do kraja prošle godine imala sjajne poslovne rezultate. Prema podacima APIF-a, u spomenutom razdoblju, ne računajući 2021. godinu za koju nismo uspjeli doći do podataka, FinCredit je ostvarila prihod od skoro 40 milijuna KM i prikazala dobit od preko 9,5 milijuna KM. Ako je suditi po dostupnim trendovima poslovanja i podacima za 2020. i 2022. godinu, onda je 2021. godine prihod bio preko deset, a dobit oko tri milijuna KM.

Ali da se vratimo na krovnu organizaciju – Savez računovođa i revizora RS. Na službenoj stranici Saveza kaže se da je to profesionalna, neprofitna nevladina organizaciju sa sjedištem u Banjoj Luci, čini ga 11 dobrovoljno udruženih društava koja su, kako se navodi, prema teritorijalnom principu osnovni oblik organiziranja računovođa i revizora u Srpskoj.

Monopol koji je njenim čelnim ljudima omogućio milijunsku zaradu ova organizacija crpi iz članka 2. Zakona o računovodstvu i reviziji RS koji kaže da certifikate i licence izdaje profesionalno udruženje.

Spomenuti član kaže da je „certifikat javna isprava koju izdaje profesionalno udruženje definirano ovim zakonom, a kojim se dokazuje da je osoba stekla odgovarajuće stručno zvanje“, dok je „licenca javna isprava koja predstavlja dozvolu za rad fizičkoj ili pravnoj osobi koju izdaje Ministarstvo, odnosno profesionalno udruženje“.

Dalje se kaže da su ovlašteni revizor, crtificirani računovođa i certificirani računovodstveni tehničar osoba koje posjeduju certifikat izdan od profesionalnog udruženja, dok se profesionalno udruženje definira kao nevladina, dobrovoljna profesionalna asocijacija računovođa i revizora u Republici.

Jedino profesionalno udruženje

Savez računovođa i revizora RS priskrbio je sebi status jedinog profesionalnog udruženja i jedini vrši edukaciju budućih ovlaštenih revizora, te certificiranih računovođa i računovodstvenih tehničara. Pored toga, sve računovođe i revizori za produženje licence moraju godišnje osigurati određen broj bodova, a bodovi se stječu sudjelovanjem na seminarima u organizaciji Saveza za koje se plaća obavezna kotizacija, zatim godišnjom pretplatom na Finrar i nizom drugih financijskih obaveza prema Savezu.

Taj monopol pokušala je suzbiti Unija poslodavaca RS koja je polovinom srpnja ove godine Ministarstvu financija RS uputila inicijativu za izmjene Zakona o računovodstvu i reviziji. Njihova inicijativa završila je u nekoj od ladica ministrice financija Zore Vidović.

Poslodavci su predlagali izmjene zakona kojima bi izdavanje certifikata i licenci umjesto u rukama Saveza bilo u nadležnosti Ministarstva financija.

"Sve više dolazi do izražaja nedostatak financijskih i računovodstvenih eksperata koji bi bili osposobljeni za poslove financijskih menadžera i savjetnika. Takvi stručnjaci trebaju biti ključ razvoja naše ekonomije i svojevrsna zaštita od loših financijskih poteza. Cilj izmjena zakona koje smo predlagali bio je bolje ostvarenje javnog interesa i podizanje kvalitete znanja“, navodi se u dopisu Unije poslodavaca koje je potpisao predsjednik Saša Trivić.

Poslodavci traže izmjene zakona

On za CAPITAL precizira da je neophodno uspostavljanje drugačijeg sustava edukacije računovođa koje bi bilo usmjereno na jačanje kompetencija, umjesto na zadovoljavanje minimuma praga znanja radi dobivanja bodova za produženje licence.

„Potrebno je omogućiti da se izvođači profesionalne edukacije iz oblasti financija, računovodstva i knjigovodstva biraju putem javnog poziva i na konkurentskoj osnovi“, kaže Trivić, ističući da je Savez računovođa, revizora i financijskih radnika Federacije BiH već uspostavio takvu praksu.

S druge strane, on objašnjava da je Savez računovođa i revizora RS sam sebi Pravilnikom o kontinuiranoj edukaciji osigurao ekskluzivitet, jer kaže da „međunarodna tijela daju prednost formaliziranoj kontinuiranoj edukaciji koju organizira, odnosno odobri Savez računovođa i revizora RS ili društva ovlaštena od strane Saveza“.

„Potrebno je destimulirati organizacije koje imaju javna ovlaštenja da ostvaruju monopolizaciju znanja, jer je krajnje vrijeme za liberalizaciju te oblasti“, kaže Trivić.

Prema njegovim riječima, osim minimalnog praga znanja za stjecanje ili produženje licence, bilo bi korisno uspostaviti obuke za više razine znanja kako bi se pri zapošljavanju i angažiranju tih osoba mogle očekivati određena znanja i vještine iznad osnovne.

„Potrebno je kroz demonopolizaciju davanja javnih ovlaštenja omogućiti većem broju zainteresiranih da vrše obuke za više razine znanja, čime bi se stvorio veći broj eksperata iz oblasti financija i knjigovodstva“, zaključuje Trivić.

Dragan Mikerević kaže da Savez računovođa i revizora RS ne radi ništa mimo prakse i standarda Međunarodne federacije računovođa (IFAC) čiji je Savez punopravni član.

„Ne mogu ja telefonom govoriti o zahtjevima poslodavaca da se izmijeni zakon, jer ne znam što oni točno žele i što im smeta. Ali kod nas se generalno ništa u oblasti računovodstva i revizije ne radi mimo standarda IFAC-a čije je sjedište u New Yorku“, rekao je kratko Mikerević za CAPITAL.

Na pitanje o monopolskom položaju i vezama Saveza i Finrara, kratko je ponovio da se sve radi u skladu s međunarodnom praksom i standardima.

Njegov stav u potpunosti dijeli i Novak Kondić. Na pitanje o monopolu Saveza i inicijativi poslodavaca za izmjene zakona kaže da je Narodna skupština RS 2000. godine usvojila Međunarodne računovodstvene standarde, Međunarodne standarde revizije, te kodekse i da Savez postupa u skladu s tim aktima.

"Savez je formiran 1996. godine, 2004. smo postali pridruženi, a 2010. godine punopravni član Međunarodne federacije računovođa (IFAC) i sve radimo u skladu sa standardima i pravilima te svjetske krovne organizacije koji važe u 137 zemalja svijeta. Što se tiče inicijative Unije poslodavaca, ako oni smatraju da edukaciju i izdavanje certifikata i licenci treba da radi neka pekara ili neko sličan, ja na to nemam komentar“, kaže Kondić.

Ministarstvo „analizira primjenu važećeg zakona“

S druge strane, iz Ministarstva financija kažu za CAPITAL da je srednjoročnim planom rada za razdoblje 2024-2026. godine planirano donošenje izmjena i dopuna Zakona o računovodstvu i reviziji RS.

„Nakon analize primjene važećeg zakona kao i potrebe za dogradnjom i unapređenjem odgovarajućih normi, godišnjim planom rada ministarstva bit će obuhvaćeno predlaganje nacrta predmetnog zakona“, navodi se u odgovoru na naše pitanje je li planirano donošenje novog zakona o računovodstvu i reviziji RS.

Iz ministarstva su precizirali da su 2020. godine usvojene posljednje izmjene i dopune važećeg zakona koji je donesen 2015. godine, kao i da je tada prestao važiti zakon koji je Narodna skupština RS usvojila u travnju 2009. godine.

Prilikom usvajanja tog zakona bilo je govora da se planira suzbiti položaj i smanjiti obujam javnih ovlaštenja koja je već tada imao Saveza računovođa i revizora. To se nije dogodilo, ali je jako zanimljivo da je upravo u tom razdoblju čelni čovjek Saveza i Finrara Dragan Mikerević napustio Klub zastupnika PDP-a i priklonio se vladajućoj većini koja je odlučivala o sudbini i sadržaju novog Zakon o računovodstvu i reviziji RS.

Vezani članci