Pola milijuna stanovnika napustilo je BiH u posljednjih desetak godina. Samo prošle godine ovaj broj je dostigao 170 tisuća. Odlazi, uglavnom, kvalitetna radna snaga, pa je tržište rada pred velikim izazovima. To stvara potrebu za uvozom radne snage. Rat u Ukrajini pojačao je strah kod građana da bi zbog velikog broja izbjeglica mogli ostati bez obećanih radnih mjesta u Sloveniji, Njemačkoj, Austriji, donosi N1.
Svakodnevni redovi ispred stranih veleposlanstava, povećan broj prijava za polaganje stranih jezika, najbolje pokazuju interes građana za odlazak. Međutim, ima i onih koji bi bez obzira na sve ostali.
“Ne vide jasna poboljšanja, bolji životni standard, bolje društvene prilike, manje korupcije, bolji zdravstveni sustav, bolji obrazovni sustav, i naprosto, pogotovo mladi ljudi, a vidimo sada i ovi malo stariji, imaju želju za sigurnijim okruženjem”, rekao je sociolog Amer Osmić.
Tržište rada pred velikim izazovima
Trend odlazaka intenziviran je 2011. godine. Prošla godina bila je i rekordna. 170 tisuća ljudi je otišlo.
“Od Zvornika prema Brčkom, gdje smo vrlo iznenađeni. Posebno mladi odlaze, preko 20 tisuća njih. Znamo da kompletne obitelji odlaze, a to je od Modriče, Odžaka, Orašja, Dervente. Da ne govorim o županijama 1 i 10 da već sedam-osam godina ljudi odlaze”, rekla je Mirhunisa Zukić iz Unije za održivi povratak i integracije BiH.
Tržište rada pred velikim je izazovima. Odlazi, uglavnom, kvalitetna radna snaga. A poslodavci rješenja traže u angažiranju stranaca. S druge strane, veliki pritisak izbjeglica iz Ukrajine na područje EU ublažit će potrebe tržišta rada, prije svega, jakih ekonomija kao što je Njemačka koja na godišnjoj razini ima potrebe za 400 tisuća stranih radnika.
"Brojne države EU prilagođavaju propise po zahtjevima njihovih poslodavaca, da se ukrajinskim izbjeglicama omogući lakši, odnosno, da se procedure procedure za zapošljavanje radnika s tog područja olakšaju i skrate”, kazao je Omer Korjenić, analitičar tržišta rada.
Predstavnici vlasti ih ne sprečavaju
Osim na privatni sektor, odlazak radne snage pravi pritisak i na plaće, s obzirom na ljudi koji ostaju u BiH, zbog manjka konkurencije imaju veću pregovaračku moć, smatraju stručnjaci.
“Ono što bi trebalo uraditi je da Vlada FBiH i entitetske Vlade smanje zbirnu stopu doprinosa, kako bi se fiskalno opterećenje plaća smanjilo, tako da poslodavci mogu povećati plaće radnicima, a da istovremeno ne povećaju svoje proizvodne troškove”, rekao je Adis Muhović iz Centra za politike i upravljanje.
Dok građani čekaju u redovima ispred veleposlanstava stranih država u BiH i pakuju kofere, predstavnici vlasti, ne rade ništa da ih u tome spriječe. A dok se broj stanovnika smanjuje, broj gradova u Bosni i Hercegovini drastično raste. Osim političke volje većine, realnijeg razloga za ovakve odluke, nema.
Vezani članci