Direktor hidroelektrane na Neretvi: Rafteri nam ne daju graditi akumulaciju

Po nekakvoj logici one bi trebale tok Neretve osigurati od poplava, jer će zaustaviti vode koje bi bez njih tekle prema Metkoviću i Jadranu.

A ipak su u zadnje vrijeme poplave jače i učestalije nego u vremenima prije izgradnje akumulacija i hidroelektrane. Kako to?

- Da nije Ramskog i Jablaničkog jezera, ovo bi bio opći potop - kaže nam Omer Macić, direktor HE na Neretvi.

- Jer bi sada svake sekunde kroz Mostar Neretva bila bogatija za 400 kubika vode, koliko mi zadržavamo u Jablaničkom i Ramskom jezeru. Ramsko jezero je jučer zatvorilo klapne tako da iz njega uopće voda ne istječe, a mi smo na Jablaničkom zatvorili dvije klapne. Više ne možemo, jer je voda dostigla gotovo maksimalnu razinu. Prošao sam pored Ramskog jezera i svojim očima vidio da je vodostaj deset metara niži od maksimalnoga.

Dakle, zašto klapne nisu zatvorene prije pet dana?

- Mi u Elektroprivredi se ravnamo prema gabaritima koje nam nameće Agencija za vodni režim Jadranskog slijeva u Mostaru - veli nam direktor HE Rama Ivo Dedić.

- A oni kažu da klapne moramo zatvoriti kada Neretvom protječe 1200 kubika vode u sekundi kod Starog mosta. Upravo se to dogodilo jučer, a mi smo ispoštovali ono što se od nas traži. Zatvorili smo klapne i voda više ne istječe iz jezera, a mi ne radimo do daljnjega.
Nespješni pokušaji

- Znam kako se problem može trajno riješiti - kaže Macić.

- Moramo izgraditi još dvije akumulacije u gornjem toku Neretve iznad Konjica. Jer, ovdje je problem u Neretvi, a ne u Rami, koja ima malo vode, a veliku akumulaciju. No kada se počne topiti snijeg na Prenju, Bjelašnici i drugim planinama oko Neretve, ona naraste za pet dana petnaest puta.

- Problem Mostara, Čapljine, Metkovića... može se pravilno i trajno riješiti samo gradnjom hidroelektrana iznad Konjica, što bi s jedne strane osiguralo struju i novac, a s druge reguliralo protok vode i spriječilo poplave. Mi u EP BiH smo to odavno planirali, imamo i novce za to, ali ne ide.

Tko to brani, pitam Omera.

- Ma, ne daju oni ekolozi i rafteri. A mogu se tu niz Neretvu spuštati samo dva-tri mjeseca godišnje. Jer im je voda ljeti plitka, a u jesen i zimi preduboka. U rafterima je, dakle, problem. BiH hoće biti najprirodnija zemlja na svijetu, pa valja zaustaviti svaki pokušaj da ljudska ruka nešto napravi. I oskvrne prirodu.

PIŠE PETAR MILOŠ

izvor: slobodna dalmacija