FOTO  Dekan Radić sudjelovao na Regionalnoj konferenciji – RESTITUCIJA IMOVINE

...godine u sarajevskom Hotelu Holiday uz nazočnost predstavnika vlasti svih razina Bosne i Hercegovine, predstavnika Islamske zajednice, Katoličke crkve, Pravoslavne crkve, Židovske zajednice, predstavnika vlasti Slovenije, Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Makedonije i akademske zajednice.

Reisu-l-ulema u Bosni i Hercegovini Husein Kavazović je upozorio na to da se vakufska imovina i dalje otuđuje i briše čak iz zemljišnih knjiga.
Monsinjor Ivo Tomašević kao tajnik Biskupske konferencije BiH je podsjetio na to da je vjerskim zajednicama, od ukupne imovine, oduzeto svega 7 procenata. Na primjeru svoje obitelji je opisao kako je postupak nacionalizacije mijenjao i praktično uništavao mnoge živote. Dakle, nije riječ samo o nama, iz crkava, rekao je mons. Tomašević.
Mitropolit dabrobosanski Hrizostom je napomenuo da je problem i ona imovina koja se opljačkala mimo nacionalizacije.

Jakob Finci iz Židovske zajednice je upozorio na to da pri restituciji, jedna nepravda ne smije zamijeniti drugu.
Svi sudionici su primijetili da su predstavnici vlasti Bosne i Hercegovine u čijoj ovlasti je donošenje ovog zakona napustili skup nakon svojih diskusija i upita od nazočnih na prvom panelu koji su bili praktični i za vlasti u Bosni i Hercegovini vrlo neugodni.
U ovom po sudionicima, gostima i vrhunskoj organizaciji impozantnom skupu nazočio je i dekan Fakulteta međunarodnih odnosa i diplomacije Sveučilišta Hercegovina dr.sc. Gordan Radić sa suradnicima. Dekan Radić je u svom komentaru i upitu konstatirao da se zakon o restituciji mora donijeti iz razloga što su to postulati koji vrijede kroz stečevine prava i civilizacije kroz stoljeća. Nepovredivost prava vlasništva treba biti cilj koji naše društvo mora postići kroz institucije pravne države, a jedan od ovih problema je i pitanje Zakona o restituciji.

Konferencija održana u Sarajevu, skrenula je pozornost na specifičnost Bosne i Hercegovine, jer samo Bosna i Hercegovina nije donijela Zakon o denacionalizaciji, a sve ostale države iz okruženja ga imaju odavno i u velikoj mjeri ga provode.
Ljubomir Jordanov iz Ministarstva financija Makedonije istakao je da su nadležnom tijelima u Makedoniji upućena 30.744 zahtjeva za vraćanje imovine, od toga je 13.744 bila crkvena i da je do sada vraćeno oko 6000 hektara zemljišta. Jordanov je naglasio i to da će čak i „siromašna" Makedonija, sigurno izvršiti svoju obavezu prema građanima.
Mija Cankar, iz Ministarstva pravosuđa Vlade Slovenije rekla je da je u toj državi 99,6 posto dijela administrativnog postupka u restituciji završeno, ali i 98,7 posto sudskih postupaka vođenih tim povodom. U Sloveniji su propisali da se zahtjevi za povrat mogu predavati u roku od 24 mjeseca od donošenja zakona, koji je stupio na snagu 7. prosinca 1991. godine.

Zdenko Pajić, iz Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske naveo je dva roka koja su dana za zahtjeve za povrat. Drugi je rok dan iz razloga što prvim nije bilo omogućeno strancima tražiti vraćanje, a Zakon je stupio na snagu 1997. godine.
Na kraju skupa nazočnima se obratio i Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini gospodin Valentin Inzko koji je dao svoju potporu naporima koji bi doveli do izglasavanja ovog za Bosnu i Hercegovinu nužnog zakona.

Sve u svemu bio je ovo jedan veoma zanimljiv skup s interesantnom i važnom temom za rješavanje, koja čeka Bosnu i Hercegovinu, prema mišljenju većine sudionika, prije ulaska u Europsku uniju.