DANAS JE ZADNJI ROK Hoće li BiH ostati bez dvije milijarde maraka investicija iz Europske unije?

Posljednji dan travnja je krajnji rok da se finalizira Reformska agenda da bi Bosna i Hercegovina mogla sudjelovati u Planu rasta za Zapadni Balkan, na osnovu čega bi imali mogućnost povlačenja više od dvije milijarde maraka investicija iz Europske unije.

Hoće li biti prolongiranja roka da bi domaći nositelji vlasti ispunili svoj dio posla, još se ne zna. Istovremeno, iz Direkcije za europske integracije u našoj zemlji priopćeno je da je Bosna i Hercegovina počela prvu fazu priprema za pregovore s Europskom unijom.

Rok kraj travnja

Dokument konkretnih reformi u Bosni i Hercegovini preduvjet je sudjelovanja u Planu rasta za Zapadni Balkan. Sve zemlje su ovaj strateški dokument već predale, izuzev BiH.

Rok je kraj travnja, a nepoštivanje roka pokazalo bi samo da i ono što se samo nudi, nesposobnošću ili namjernim opstrukcijama nositelji vlasti u Bosni i Hercegovini nisu u stanju realizirati. Posljedice bi, naravno, najviše osjetili građani, javlja BHRT.

"To će osjetiti cijelo društvo, ali to bi trebao biti povod da društvo traži dijalog i kompromis, jer su to osnovna pravila kompromisa, nekome nešto ponuditi da bi dobio. Ključno je pitanje tko je kome što ponudio", kaže Josip Juratović, zastupnik u Bundestagu.

Ono što je usuglašeno izvješćem bit će poslano Europskoj komisiji, u petak je istaknula predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.

Opstrukcije iz RS-a

"O svemu onome što je usuglašeno i jedinstveno mi ćemo poslati prema Europskoj komisiji kroz jedan konsolidirani izvještaj. Ja sam poslala jedno pismo svim članovima radnog tima povjerenstva i upozorila ih, ali naravno ne možete utjecati. Ustavna struktura Bosne i Hercegovine je takva da svatko ima pravo kad su u pitanju njegove nadležnosti da se izjasni i da dostavi određene primjedbe", tvrdi Krišto.

Kada je riječ o nemogućnosti usuglašavanja reformi, prethodno je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac naveo da određena pitanja, koja su u ustavnoj nadležnosti RS i FBiH, ne mogu biti prenesena na državni nivo pod plaštom ambicioznosti prema Europskoj uniji.

Dvije milijarde maraka, ukoliko ih BiH na kraju uspije povući, mogu pomoći svim segmentima gospodarstva u Bosni i Hercegovini, utjecati na ekonomski rast, uključujući funkcionalnije institucije i snažniju vladavinu prava.