CIJENE SIROVE NAFTE RASTU TREĆI TJEDAN ZAREDOM Hoće li gorivo u BiH prijeći psihološku granicu od 3 KM?

Na međunarodnim tržištima, cijene nafte su kontinuirano rastuće već treći uzastopni tjedan, dosegnuvši najviše razine u više od deset mjeseci. Ovaj rast je rezultat odluka najvećih svjetskih proizvođača nafte koji su se složili da održe nisku razinu proizvodnje "crnog zlata".

Cijene na najvišoj razini u posljednjih 10 mjeseci

Na londonskom tržištu, cijena brent barela nafte je prošloga tjedna porasla za 3,6 posto, dosegnuvši iznos od 93,93 dolara, što predstavlja najvišu razinu od studenoga prošle godine. Na američkom tržištu, cijena barela je također skočila za 3,7 posto, dostigavši 90,77 dolara, što je također najviša razina u posljednjih deset mjeseci.

Ovaj kontinuirani rast cijena nafte posljedica je odluka Saudijske Arabije i Rusije da smanje proizvodnju nafte, pri čemu će ti dvije vodeće izvozničke zemlje smanjiti isporuke za ukupno 1,3 milijuna barela dnevno do kraja godine. Organizacija zemalja-izvoznica nafte i njezini saveznici su već ranije prolongirali rokove dogovora o smanjenju opskrbe nafte do kraja sljedeće godine.

Smanjili proizvodnju kako bi držali cijenu visokom

Smanjenjem proizvodnje, ove zemlje nastoje održati povećane cijene nafte, jer je potražnja oslabila zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava. Dodatno podršku cijenama nafte pružili su novi makroekonomski pokazatelji iz Kine, najvećeg svjetskog uvoznika nafte, koji su pokazali rast industrijske proizvodnje i prometa u maloprodaji u kolovozu iznad očekivanja, što je potaknulo nade u ubrzanje oporavka drugog po veličini svjetskog gospodarstva i povećanu potražnju za naftom.

Špekulacije o tome da američka središnja banka neće dalje povećavati kamatne stope, te da će američko gospodarstvo izbjeći recesiju, također su pozitivno utjecale na cijene nafte. Također, postoji mogućnost da je Europska središnja banka završila ciklus povećanja kamatnih stopa, što bi moglo dovesti do stabilizacije rasta američkog i europskog gospodarstva te stabilizacije potražnje za naftom.

Nakon ovog kontinuiranog rasta tijekom tri uzastopna tjedna, špekulanti koji ulažu u naftu su zabilježili dobitke od početka godine. Na londonskom tržištu, cijena barela nafte je viša za oko 9,5 posto u odnosu na početak godine, dok je na američkom tržištu rast iznosio oko 13 posto.

Što to konkretno znači za BiH?

Za BiH to ne znači ništa dobro. Poznato je kako naša zemlja nema vlastite interne zalihe, te ima samo jednu rafineriju, onu u Brodu.

Zbog te činjenice jasno je kako ovisimo o uvozu, a potrošačima u prilog ne ide ni činjenica da putem akciza ili trošarina, praktički polovina cijene goriva odlazi u državnu blagajnu.

U praksi to izgleda ovako: Ukoliko je maloprodajna cijena dizela u BiH 1,99 KM po litri, obveze državi su sljedeće: akciza 0,30 KM, cestarina za održavanje cesta 0,15 KM, cestarina za izgradnju autocesta 0,25 KM i PDV 0,29 KM (0,99 KM). Ostatak je nabavna cijena i marža. A ne smijemo zaboraviti ni prodajnu cijene na koju se doda 1 fening po litri svakog derivata, što je taksa za obvezne rezerve i financiranje Naftnog terminala FBiH u svrhu osiguravanja  tih obveznih rezervi.

Na to odavno upozoravaju i iz Udruženja prometnika naftnih derivata FBiH koji se žale kako ispadaju glavni krivci za poskupljenja, iako su i njima vezane ruke, naime, u FBiH još je uvijek na snazi Odluka o ograničenim maržama za naftne derivate donesena još u travnju 2021. godine. Prema toj Odluci maksimalan iznos marže u veleprodaji je šest feninga dok u maloprodaji marža može iznositi maksimalno 25 feninga po litri. 

"Često se zna reći kako je gorivo skupo jer smo ga mi naftaši digli. Mi imamo ograničene marže i u tim maržama je kompletna tržišna utakmica. Čak i tih 25 feninga koje nam je odobreno, a koje inspekcija stalno nadzire, jako nam je teško i njih postići. Imamo neke minorne marže i definitivno je ovo sektor koji prestaje biti isplativ. No, mi domaći naftaši se borimo da održimo barem nekakvu konkurentnost. Da u BiH s gorivom rade dvije ili tri tvrtke,onda bi gorivo bilo 5 maraka i nitko ne bi ni postavljao pitanje zašto je to tako", kazao je za Hercegovina.info predsjednik Udruženja prometnika naftnih derivata FBiH Milenko Bošković.

Možemo li očekivati cijene kakve smo imali u prvom dijelu 2022?

Povijesni maksimumi cijena goriva na tržištu BiH zabilježeni su u 2022. točnije u veljači i ožujku kada se litar dizela plaćao i preko 3,50 KM.

Trenutno je na najvećem broju benzinskih crpki u Hercegovinu cijena litre dizelskog goriva 2,86 KM.

Kad se uzme u obzir kontinuirani rast cijena sirove nafte i rafinerijski ciklus, koji traje dva do tri mjeseca, novi rast cijena na benzinskim crpkama je poprilično izvjestan. S druge strane, ono što može ići u prilog kupcima je pad potrošnje, odnosno potražnje.

"Trend je da je u vrijeme (turističke) sezone povećana potrošnja, odnosno potražnja. Sezona jenjava i pravilo je da bi trebalo doći do nekog smirivanja na tržištu. No, pravilo je da više nema nikakvog pravila", objasnio je Milenko Bošković.

Povećanje cijena nafte obično rezultira povećanjem cijena goriva na domaćem tržištu. To može negativno utjecati na potrošače, koji će morati plaćati više za benzinska i dizelska goriva. To također može povećati troškove prijevoza za tvrtke i poslovne subjekte, što može utjecati na cijene različitih roba i usluga.

Povećanje cijena goriva može doprinijeti općoj inflaciji u zemlji. Kad se cijene goriva povećaju, to može povećati troškove proizvodnje i transporta, što može dovesti do rasta cijena široke palete proizvoda i usluga. U Bosni i Hercegovini postoje energetska poduzeća koja se bave proizvodnjom, distribucijom i prodajom električne energije i toplinske energije. Cijene nafte također mogu utjecati na troškove proizvodnje energije, što može utjecati na cijene električne i toplinske energije za potrošače.

Bosna i Hercegovina uvozi znatne količine nafte i naftnih derivata. Povećanje cijena nafte može povećati troškove uvoza energenata, što može utjecati na trgovinski deficit zemlje i na opću ekonomsku stabilnost.

Ako cijene nafte padaju, prihodi od poreza na naftne proizvode mogu opasti, što može utjecati na proračunske prihode, ako rastu, državi to u principu odgovara jer se proračun puni.

Važno je napomenuti da utjecaj cijena nafte na Bosnu i Hercegovinu može varirati ovisno o raznim faktorima, uključujući razinu ovisnosti o uvozu nafte, politike vlade i regulatornog okvira, te globalne ekonomske okolnosti. U svakom slučaju, cijene nafte su važan faktor koji se prati u ekonomskoj analizi zemlje.

Nažalost, kao pravilo se pokazalo da se cijene goriva sporo spuštaju prilikom pada cijena sirove nafte na svjetskim tržištima, dok se za vrijeme rasta cijena sirove nafte i cijene goriva koje građani koriste puno prije sinkronizira sa postotkom porasta cijena.