ČEKAMO KRAJ PROSINCA Hoće li BiH oboriti neslavni rekord u deficitu?

Bosna i Hercegovina bi ove godine mogla oboriti neslavni rekord u proteklih nekoliko godina i povećati vanjskotrgovinski deficit, koji je 2022. godine iznosio 13,4 milijarde KM.

Naime, kako pokazuju podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH (UNO BiH), koji su ustupljeni "Nezavisnim novinama", u 11 mjeseci ove godine vanjskotrgovinski deficit iznosio je 12,6 milijardi KM, dok je tijekom prošle godine deficit iznosio 12,9 milijardi KM.

Znači, da bi BiH oborila ovaj neslavni rekord, potrebno je da u prosincu deficit iznosi oko 800 milijuna KM, odnosno da uvoz bude veći od izvoza za taj iznos.

Ako pogledamo da prosječni mjesečni deficit iznosi više od milijarde KM, onda su, nažalost, velike šanse da će se to i dogoditi.

Uvoz 27,98 milijardi KM, izvoz 15,38 milijardi KM

Prema podacima UNO BiH, tijekom 11 mjeseci ove godine uvoz u Bosnu i Hercegovinu iznosio je 27,98 milijardi KM, dok je izvoz iz države bio 15,38 milijardi KM.

Podsjećamo, tijekom prošle godine uvoz je iznosio 29,95 milijardi KM, dok je izvoz bio 17,05 milijardi KM.

Tijekom ove godine najviše je uvezeno mineralnih goriva, mineralnih ulja i proizvoda njihove destilacije, u vrijednosti od 3,37 milijardi KM. Slijede nuklearni reaktori, kotlovi i strojevi za 2,49 milijardi KM, te vozila i njihovi dijelovi i pribor za 2,26 milijardi KM.

S druge strane, najviše je izvezeno električnih strojeva, opreme i njihovih dijelova, u vrijednosti od 1,44 milijarde KM, zatim nuklearnih reaktora, kotlova i strojeva za 1,29 milijardi KM, te namještaja, madraca, opreme za krevete i sličnih proizvoda za 1,1 milijardu KM.

Hrvatska je zemlja iz koje smo uvezli najviše robe tijekom ove godine, u vrijednosti od 5,4 milijarde KM.

Iz Srbije je uvezeno proizvoda za 3,7 milijardi KM, a iz Njemačke za 2,4 milijarde KM.

Najviše je izvezeno proizvoda u Hrvatsku, za 2,4 milijarde KM, u Njemačku za 2,33 milijarde KM, te u Srbiju za 1,69 milijardi KM.

Podaci ne bi trebali čuditi

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Istočnom Sarajevu, istaknuo je za "Nezavisne novine" da problemi visokog deficita proizlaze iz nepovoljnih dohodovnih odnosa razmjene.

"Naime, razlika u cijenama uvoznih i izvoznih proizvoda u korist uvoznih generira visoke vrijednosti deficita. Ako se na to doda smanjenje izvoza zbog pada potražnje na EU tržištu ove godine, ovi podaci ne bi trebali čuditi. Dugoročno gledano, smanjenje deficita dogodit će se sa strukturnim promjenama naše izvozne strukture u smislu povećanja udjela djelatnosti višeg stupnja dodane vrijednosti u odnosu na trenutno dominantne resursno-intenzivne izvozno orijentirane proizvodnje. Isto tako, kroz ekonomsku politiku potrebno je osmisliti i podržati proizvodnje koje bi zamijenile postojeći uvoz, što bi rezultiralo smanjenjem trgovinskog deficita", objasnio je Mlinarević.