Čak 16 posto građana zapadnog Balkana ne može priuštiti osnovne namirnice

Podaci su to iz petog izdanja istraživanja mišljenja javnosti i privrednika "Balkanski barometar" koji je predstavljen danas na panelu o temi "Povećavanje napora u pravcu transformacije regije radi napretka na putu europske integracije" u okviru samita zapadnog Balkana u poljskom Poznanju.

- Najnoviji uspjeh smanjenja cijena rominga od 1. srpnja na cijelom zapadnom Balkanu primjer je kako regionalna suradnja postaje model koji daje konkretne rezultate za naše građane - istaknula je.

Dodala je da je sličan model primjenjiv i na europsku integraciju regiona, s obzirom da 64 posto privrednih subjekata i 56 posto građana smatraju da je to dobra stvar, što je prvi put u zadnjih pet da je polovina anketiranih građana podržala europsku integraciju regiona, a isto mišljenje dijeli i 61 posto mladih.

- Nije sve, međutim, tako dobro. Naime, glavna briga 60 posto naših građana je nezaposlenost, a sve su više zabrinuti i zbog korupcije i odljeva visokokvalificirane radne snage. Vjerojatno je to i razlog zbog kojeg njih 39 posto razmišlja o odlasku u inostranstvo u potrazi za boljim poslom - dodala je.

Također, istraživanje je pokazalo da 69 posto građana ocjenjuje svoje socio-ekonomsko stanje kao prosječno, a njih 26 posto kaže da je to stanje ispod prosjeka, dok 16 posto građana nije moglo priuštiti osnovne namjernice.

Još jedan zabrinjavajući podatak iz istraživanja je pad brojki zaposlenosti od osam posto, odnosno samo je 34 posto građana reklo da su zaposleni, dok je taj procenat za 2018. godinu iznosio 42 posto.

Ohrabruje činjenica da je 40 posto privrednih subjekata izjavilo da u narednoj godini planira zapošljavanje novih radnika, a 62 posto privrednih subjekata kazalo je su njihovi uposlenici muškarci.

Ipak, zadovoljstvo situacijom u regionu postepeno se poboljšava i s 35 bodova koliko je imalo 2015. godini sad ima 44 od 100 bodova, što je i dalje manje od polovine. Privredni subjekti su optimističniji, s 61 bodom, što je veliki pomak u odnosu na 47 bodova prije četiri godine.

Bregu je napomenula da 53 posto građana zemalja zapadnog Balkana vjeruje da se trgovinske veze unutar regiona trebaju poboljšati.

- Regija može dati rezultate i zato treba uraditi mnogo više na jačanju regionalne suradnje u cilju europske integracije. S druge strane, jednako su velika očekivanja i od Europske unije da nagradi rezultate i pruži više poticaja pojedinačnim ekonomijama, ali i regionu u cjelini - zaključila je Bregu.

Na ovom panelu sudjelovali su još direktorica za zapadni Balkan u Generalnoj direkciji Europske komisije za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Genoveva Ruiz Calavera, ministar vanjskih poslova Slovenije Miro Cerar, glavni pregovarač Crne Gore s Europskom unijom Aleksandar Drljević, predsjednik Upravnog odbora Centra za europske politike Srđan Majstorović i ekonomski stručnjak za region Sanjin Arifagić.

Panelisti su razgovarali o trenutnom stanju regionalne suradnje, dodatno sagledali napredak koji su ekonomije zapadnog Balkana ostvarile u oblasti jačanja regionalne suradnje, europskih integracija i transformacije, te odredili buduća područja zajedničkog rada.

Tokom dana RCC će organizirati panel diskusiju posvećenu integraciji romskog stanovništva u društva zapadnog Balkana nazvanu "Deklaracija partnera zapadnog Balkana o Romima i proširenju Europske unije: s riječi na djela", najavljeno je iz RCC-a.

(fena)