BUDUĆNOST MIROVINA U BiH Možemo li o mirovinskim sustavima učiti od Nizozemske i Danske?

Prema podacima UN-a, devet posto svjetske populacije danas čine umirovljenici, a taj bi postotak do 2070. godine trebao porasti na 20 posto. Ovi podaci ukazuju na to da će mirovinski sustav mnogih zemalja, zbog demografskih promjena, biti pod značajnim pritiskom u narednim godinama. Kada je riječ o starenju stanovništva, nijedna zemlja ne može tvrditi da se s tim problemom već ne suočava ili da na njega ne računa u budućnosti, piše Forbes BiH.

Da starenje stanovništva predstavlja ozbiljan ekonomski problem, posljednjim uvedenim mjerama u mirovinskoj politici potvrdila je i Kina. Naime, prvi put od 1950-ih, ova je zemlja odlučila podići dob za odlazak u mirovinu kako bi olakšala teret preranog umirovljenja stanovništva. Žene u Kini će prema novoj reformi, umjesto s 50 godina, u mirovinu odlaziti s 55 godina, dok će se muškarci, umjesto s 60 godina, umiroviti s 63 godine. Ono što je važno jest da ove mjere neće biti uvedene preko noći, već će se postupno implementirati tijekom sljedećih 15 godina.

Privatni fondovi

Prema studiji Globalni mirovinski indeks (MMGPI), koja se provodi od 2009. godine i ocjenjuje mirovinske sustave 37 zemalja, obuhvaćajući 63 posto svjetske populacije, mirovinski sustavi Nizozemske i Danske najbolji su u svijetu. Obje ove zemlje svojim politikama pružaju izuzetno visok postotak financijske podrške svojim umirovljenicima. Iza njih su Australija, Finska i Švedska, dok se zemlje poput Meksika, Turske i Tajlanda suočavaju sa značajnim izazovima u pružanju osnovne mirovinske zaštite.

Zašto Nizozemska ima najbolji mirovinski sustav? Uzimajući u obzir činjenicu da je ovo zemlja koja izuzetno brine o životnom standardu svojih građana, onda ova pozicija i ne iznenađuje. Mirovinski sustav zemlje obuhvaća nekoliko segmenata: državne mirovine tj. osnovnu mirovinu na koju pravo ostvaruju svi koji su u ovoj zemlji živjeli ili radili između 17. i 67. godine života, zatim takozvane profesionalne mirovine po osnovi ugovora o radu, koje ima većina radnika (mirovinski fondovi), kao i privatne mirovine.

Fondovi u Nizozemskoj uglavnom se financiraju putem doprinosa zaposlenika i poslodavaca. Naime, iako nije obvezno, više od 90 posto poslodavaca svojim zaposlenicima nudi mirovinske sheme kojima upravljaju privatni fondovi koji raspolažu ogromnim kapitalom. Nizozemski radnici i njihovi poslodavci uplaćuju doprinose u privatne mirovinske fondove koji im jamče točno određeni iznos mirovine. Ovakva praksa, uz državni mirovinski fond, radnicima donosi visoku mirovinu koja je nešto manja od plaće.

Zanimljivo je da Nizozemci pokazuju veliko povjerenje u fondove, a budući da tijekom života uživaju visoki životni standard, nije im opterećenje da se jedan dio njihove plaće pohranjuje u fondove koji će im poslužiti za bezbrižan umirovljenički život.

Treći segment su privatne mirovine, a one se ostvaruju tako što samozaposleni, kao i oni bez ugovora s poslodavcem, mogu sami uplaćivati doprinose.

Mirovine u BiH

Švicarska također ima obvezan mirovinski fond, poznat kao drugi stup osiguranja, koji nadopunjuje državni sustav. Ovaj fond funkcionira kao individualna štednja koju poslodavci i zaposlenici zajednički financiraju. Sustav omogućava umirovljenicima da zadrže određeni životni standard nakon povlačenja s tržišta rada.

U Velikoj Britaniji, privatni mirovinski fondovi, poznati kao “self-invested personal pensions” (SIPPs), omogućuju pojedincima veću kontrolu nad svojim mirovinskim ušteđevinama. Ovi planovi pružaju mogućnost ulaganja u različite financijske instrumente, uključujući dionice, obveznice i nekretnine, čime se omogućava fleksibilniji pristup štednji za mirovinu.

Umirovljenici u Turskoj primaju mirovinu temeljenu na prihodima, a mirovinski sustav te zemlje, kako se zaključuje u spomenutoj studiji, mogao bi se poboljšati povećanjem minimalne državne mirovine za najsiromašnije starije osobe. Na Filipinima umirovljenici ostvaruju malu osnovnu mirovinu i doprinose na dohodak. Stanovnici zemlje mogu primati doživotnu mirovinu ako su uplaćivali doprinose najmanje 120 mjeseci.

Kada je riječ o BiH, ona po visini mirovina nije u društvu ni s Nizozemskom ni s Danskom. Sve više umirovljenika u BiH ponovno se zapošljava; jedan dio njih vraća se na tržište rada iz želje da ponovno budu aktivni, dok druge ponovno zapošljava financijska nužda. U entitetu Federacija BiH najniža mirovina iznosi 573 KM, a najviša 2867 KM. Prosječna mirovina u entitetu Republika Srpska iznosi 593 KM, a najviša 3228 KM.