FOTO  Broj učenika manji za 6.384, a studenata 7.279

Prirodni priraštaj nam je u "debelom minusu", najbolji stručnjaci i visoko obrazovani kadar godinama nam bježi iz zemlje, djece u školama i fakultetima je svake godine na tisuće manje a bh. politički lideri uvjeravaju nas kako zemlja ide naprijed. Po onoj - vjerujemo li mi njima ili svojim očima. Kako bi potkrijepili svoje tvrdnje friziraju brojne statističke podatke, ali istinu sakriti ne mogu. Tako je Agencija za statistiku BiH objavila najnovije podatke o broju djece u srednjim školama i fakultetima koji pokazuju tmurnu bh. svakodnevicu.

- U školskoj 2018/2019. godini u BiH u 313 srednjih škola upisano je 117.764 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 6.384 učenika, ili 5,1 posto. U školskoj 2018/2019. godini u nastavni proces bilo je uključeno 12.559 nastavnika. Najveći broj učenika pohađa tehničke škole 55,1 posto, zatim gimnazije 22,8 posto, dok je u stručnim školama 18,9 posto učenika, navodi se u priopćenju.

Kolaps visokog obrazovanja

Isto tako, stoji kako je na kraju školske 2017/2018. 33.017 učenika je završilo srednju školu, što je u odnosu na kraj 2016/2017. više za 1.256 učenika ili četiri posto.

Nadalje, isti izvor navodi kako u školskoj 2018/2019. na prvi ciklus studija visokog obrazovanja, uključujući i integrirane studije, u zimski semestar upisano je 87.548 studenata, od toga je 75.580 studenata upisano na sve godine studija, a 11.968 su apsolventi.

U istom razdoblju godinu ranije upisano je 94.827 studenata, od toga je 83.027 studenata upisano na sve godine studija, a 11.800 su apsolventi. Prema tome, broj studenata pao je za 7.279, što dovoljno govori o trenutnoj situaciji u visokom obrazovanju.

- U 2018. godini diplomiralo je/završilo akademske ili strukovne studije 14.220 studenata, što je za 2,5 posto manje u odnosu na školsku 2017., stoji u priopćenju. Ukoliko znamo da je i godinu ranije broj diplomiranih studenata bio manji za 4,5 posto u odnosno na ranije razdoblje, vidi se višegodišnja silazna putanja.

Nužne promjene

Navedeni podaci dovoljno govore sami za sebe pa je bilo kakav komentar vjerojatno suvišan. Umjesto predstavljanja lažne stvarnosti bh. vlasti bi napokon trebale početi raditi. Svima je jasna erozija kvaliteta obrazovanja u BiH, ali i regiji, te da smo miljama daleko od standarda koji vrijede u razvijenim europskim zemljama. Naime, u tim zemljama se uči i studira radi znanja, a ne radi "papira", a u BiH je obrnuto. Kada tome dodamo neusklađenost obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada u našoj zemlji, pa je onima koji okončaju studije izuzetno doći do zadovoljavajućeg radnog mjesta, apsurd je potpun. Sve to odbija sve više mladih osoba od studiranja, što je dugoročno katastrofa za zemlju. Nažalost, niti sve to nikoga u zemlji nije nagnalo da izradi potrebne strategije i konkretne planove što želimo u sljedećih 10,20 ili više godina kada je u pitanju obrazovanje, kako podignuti kvalitetu, da nam sveučilišta nisu utočišta propalih političara ili stand by za one koji čekaju neke bolje političke pozicije, da ne zapošljavamo "po babi i stričevima", nego po principu meritokarcije, da barem pokušamo pratiti EU u ovom području. Bez toga, ali i niza drugih stvari, i dalje ćemo samo brojati minuse u svim područjima života.

Piše: Dragan Bradvica, dragan@dnevni-list.ba