BROJ PREVARA U BiH U PORASTU Muškarac na ime obećanog nasljedstva uplatio više od 220.000 KM

Broj prijavljenih sumnjivih transakcija u Bosni i Hercegovini lani se udvostručio, kriminalne skupine razvijaju nove načine pranja novca, a da neki građani lako nasjedaju na prijevare svjedoči podatak da je jedna osoba u inozemstvu uplatila više od 220.000 maraka na ime obećanog nasljedstva.

Navedeno je to u izvješću Financijsko-obavještajnog odjela Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) kojim su sumirani rezultati za 2022. godinu. Prema tom dokumentu, uočen je porast broja prijavljenih sumnjivih transakcija s 1.048 u 2021. godini na 1.504 transakcije u 2022. godini, piše Glas Srpske.

Kada je riječ o vrijednosti prijavljenih sumnjivih transakcija, one su udvostručene, odnosno u 2021. godini iznosile su 129,55 milijuna KM, dok je prošle godine taj broj dosegao vrtoglavih 260,60 milijuna maraka.

S adrese Financijsko-obavještajnog odjela lani je tužiteljima dostavljeno 15 izvješća kojima je obuhvaćeno 85 osoba osumnjičenih za kazneno djelo pranja novca.

Godinu ranije tužiteljstvima je podneseno 16 prijava, ali je njima bilo obuhvaćeno manje osoba, odnosno 25 fizičkih i osam pravnih osoba.

U izvješćima koja su proslijeđena tužiteljstvima, sažeto je kako postoji sumnja da su u prošloj godini počinjena kaznena djela pranja novca u iznosu od 35,19 milijuna maraka, dok je u 2021. godini ta vrijednost bila tri puta manja, odnosno 10,99 milijuna maraka. Također, izdana su 23 naloga bankama za nadzor poslovanja 14 fizičkih i četiri pravne osobe.

U dokumentu su navedene i tipologije, odnosno metode, tehnike i trendovi s obilježjima pranja novca. Jedan od primjera je da organizirane kriminalne skupine iz Europske unije i BiH registriraju na domaćem tržištu predstavništva tvrtki koje posluju u zemljama EU.

"Kriminalne skupine na temelju predstavništava otvaraju račune u domaćim bankama koje koriste isključivo za primanje novca s računa tvrtki iz zemalja članica Europske unije. Na taj način pokušavaju prikriti porijeklo novca stečenog raznim kriminalnim radnjama“, navodi se u izvještaju, prenosi “Glas Srpske”.

Također, utvrđeno je da pojedine odgovorne osobe u tijelu lokalne samouprave koriste svoj službeni položaj na štetu državne imovine i jedinice lokalne samouprave. Tako je u jednom slučaju utvrđeno da je odgovorna osoba u tijelu lokalne samouprave primila novac od kupca zemljišta u javnom vlasništvu. Ta osoba je novac dobiven za tu uslugu uložila u kupovinu nekretnina izvan Bosne i Hercegovine.

"Zabilježeni su i slučajevi da domaće fizičke osobe, tzv. novčane mule, primaju iz inozemstva novac koji potječe od prijevara na svoje račune. Fizičke osobe primljeni novac uplaćuju u gotovini i predaju organizatoru udruge osnovane u počiniti gore navedene radnje pranja novca", navodi se u dokumentu.

Također, utvrđeno je da su osobe iz BiH, kao žrtve prijevare s navodnim nasljedstvom ostvarenim u inozemstvu, vršile uplate značajnih iznosa u korist računa fizičkih i pravnih osoba u inozemstvu po osnovu navodnih troškova i poreza na nasljedstvo.

"Jedna osoba izvršila je uplate u iznosu većem od 220.000 maraka prije nego što je shvatila da je žrtva prevare. Taj novac s računa u inozemstvu odmah se isplaćuje u gotovini, a većina onih kojima je novac uplaćen nedostupni su", dodali su.

Postoje i pojave koje neizravno upućuju na različite vrste prijevara, od krađe identiteta, krivotvorenja isprava, do zlouporabe ovlasti, prijevare u gospodarskom poslovanju, nezakonite trgovine, uključujući i računalne prijevare na štetu pravnih osoba iz Bosne i Hercegovine.

Ekonomisti navode da će broj prijavljenih sumnjivih transakcija sigurno rasti po uzoru na pojedine europske zemlje.

"Trebamo razmišljati kako ćemo uspostaviti sustav, ako smo 2022. imali 1500 prijava, kako ćemo raditi kada bude 3000 ili 6000, pa i više prijava tih sumnjivih transakcija. Onda ćemo morati zaposliti desetke tisuća ljudi koji se bave istraživanjem tih transakcija", rekao je ekonomist Saša Stevanović i dodao da će oni koji peru ogromne svote novca uvijek pronaći metode i načine da novac zarađen mimo zakona stave u legalne tokove.