Bošnjaci pobjesnjeli: Hrvatska zaobilazi Sarajevo i tretira RS kao neovisnu državu
Dosljedan takvom svom stavu, zbog kojeg aktualne bošnjačke političare koji pristaju na faktičko postojanje Republike Srpske nazivaju "izdajničkim strukturama" - Nacionalni kongres u svom se online glasniku oštro obrušio na po njihovoj ocjeni pasivan odnos bošnjačkih političara iz Federacije prema ovom projektu. U tekstu se ističe kako "BiH dužnosnici nemaju nikakvih problema što RS nastupa kao samostalna država, a sve elektroenergetske pogone u RS gradila je Republika Bosne i Hercegovina, tj. pripadaju svim građanima.". Činjenica da dogovor Hrvatske i Republike Srpske o gradnji HE Dubrovnik 2 predstavlja priliku da Hrvatske elektroprivrede nakon dužeg vremena uspije od Elektroprivrede Republike Srpske naplatiti potraživanja za udjel u proizvedenoj električnoj energiji termoelektrane Gacko - za Nacionalni kongres, sama po sebi nije sporna. "Hrvatska opravdano potražuje energiju iz termoelektrane Gacko, jer je sufinancirala izgradnju, dok naši izdajnici nemaju nikakvih potraživanja od RS-a, iako je to narod Bosne i Hercegovine sve izgradio za sebe, a ne za četnike.".
No, Hrvatskoj se, s druge strane, oštro zamjera što ovim dogovorom po njihovom mišljenju zaobilazi Sarajevo. U tom smislu Glasnik navodi i kako je Zlatko Lagumdžija svojedobno tražio od Stjepana Mesića da se ne miješa u unutrarnje odnose BiH , te postavlja pitanje "Zar tretiranje RS kao neovisne države nije miješanje, i to na najgrublji mogući način, u unutrašnje odnose u BiH?", te kako je moguće da danas bošnjačka strana "na to nema zamjerke".
Inače, Nacionalni kongres RBiH, koji svakog tjedna izdaje svoj online-glasnik i šalje ga na preko 45 tisuća adresa, zbog svog zalaganja za "jedinstvenu" ili kako to mnogi ocjenjuju "unitarnu" BiH, u ovom trenutku još uvijek ne predstavlja značajniju političku snagu u susjednoj državi. Međutim, da ideja povratak "jedinstvenoj BiH", koju zastupa Kongres, sve više jača među Bošnjacima vidljivo je već i po tome što je primjerice na jednoj facebook stranici svojedobno prikupljeno oko 160 tisuća potpisa građana sa zahtjevom da se na Dan sjećanja na genocid u Srebrenici pokrene inicijativa za povratak predratnog Ustava BiH. Ovakvo raspoloženje, dobilo je i svoje ime "patriotska fronta", koja prema nekim grubim procjenama preko interneta okuplja već 300 tisuća građana. Riječ je o brojci koju moraju respektirati čak i oni politički analitičari koji, inače s pravom, ističu kako je podrška "internet simpatizera" nešto što počesto nema "realnu političku snagu".
Neovisno koliku težinu dali ocjeni koju o dogovoru Čačić-Džombić daje Nacionalni kongres, svakako se postavlja pitanje koliko je mudro ignorirati ovakav stav, makar i manjeg dijela bošnjačke javnosti. Tim više, jer Hrvatska ima i svojih razloga za preispitivanje opravdanosti ovog projekta, o čemu je Dnevno.hr. već izvještavao.
Naime, zbog interesa za izgradnjom HE Dubrovnik 2 koji je rezultirao postignutim dogovorom Čačić-Džombić, Hrvatska se "uklopila" u već postojeći kontroverzni mega projekt pod nazivom 'Gornji horizonti', koji je osmišljen još 1976. godine, a koji predviđa da se vode sliva Neretve preusmjere u korito rijeke Trebišnjice, kako bi u konačnici opskrbljivale vodom čak sedam hidroelektrana i pet akumulacija.
HE Dubrovnik 2 trebala bi imati kapaciteta 300 megavata, trošak izgradnje od 170 milijuna eura podijelio bi se u jednakom dijelu između Hrvatske i RS, a projekt bi prema sadašnjem planu trebao biti realiziran već u iduće tri godine. Međutim, ovakav "partnerski" odnos, dovodi Hrvatsku u poziciju u kojoj je sasvim nerealno očekivati kako Zagreb ubuduće neće u bitnom omekšati svoje kriterije ocjenjivanja provode li vlasti u Banja Luci pri realizaciji ovog građevinskog poduhvata sve potrebne mehanizme kako bi spriječili moguću opasnost od isušivanja Neretve te nastanka ekološke katastrofe na jugu Hrvatske, a na koju upozoravaju eko-udruge. Jer, prema njihovom mišljenju, realizacija takvog projekta mogla bi dovesti do presušivanja nizvodnih izvorišta, zaslanjivanja Neretve koja već pati od smanjenog priljeva slatke vode, uništenja postojeće proizvodnja mandarina, lubenica i ostalog voća i povrća, te ugrožavanja uzgoja kamenica i dagnji u Malostonskom zaljevu. Dakle, mogla bi dovelo bi do ekološke katastrofe nesagledivih razmjera koja bi uništila gospodarstvo o kojem ovisi život ljudi cijelog tog kraja.
Vezani članci