Bosna i Hercegovina uvozi više od dvije trećine potrebnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda

U prošloj godini izvezli smo hrane za milijardu i sto milijuna, a uvezli za 4 milijarde i 600 milijuna KM.

Istovremeno, i pored izvanrednih mogućnosti, ne koristimo više od polovine obradivog zemljišta kojim raspolažemo. Sve je manje onih koji žele baviti se poljoprivredom. čak i za vlastite potrebe. Rješenje je, kažu i stručnjaci i poljoprivrednici, u zaštiti domaće proizvodnje i proizvođača, i to na način da se oporezuje i ograniči uvoz hrane iz drugih zemalja onda kada te hrane imamo dovoljno iz vlastitih izvora.

Najslabije izvozne rezultate godinama bilježi poljoprivredno-prehrambeni sektor koji ima uvjerljivo najveći minus. Od ukupnog vanjskotrgovinskog deficita koji iznosi 11 milijardi maraka, trećina, odnosno tri i po milijarde se odnosi upravo na ovaj sektor, donosi BHRT.

"Mi u sklopu poljoprivredno-prehrambenog sektora izvozimo negdje otprilike 1,1 milijardu KM dok sa druge strane uvozimo nekih 4,6 milijardi KM", navodi Slaviša Ćeranić iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

Dugo vremena problem su bili poticaji za poljoprivredu, koji, kada se zbroje RS, Federacija BiH i Brčko distrikt, iznose oko 400 milijuna maraka. I sami poljoprivrednici kažu da je poticajna politika riješena, ali da je najveći problem nekontroliran uvoz i gotovo nikakva zaštita domaće proizvodnje.

Problem je i što se većina poljoprivrednih proizvođača i dalje oslanja na tradicionalne metode i teško prihvača nove tehnologije. Na edukaciji poljoprivrednika se radi, ali to nije dovoljno.

"Teško možemo očekivati neke brze promjene u tom smislu, ali moramo, to poljoprivrednih proizvođača što je ostalo, što hoće raditi, dodatno ih educirati, osnažiti, pomoći kod nabavke mehanizacije i primjene nekih novih tehnologija", ističe Boris Pašalić, predsjednik Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu u NSRS.

Višedesetljetna nebriga za poljoprivredno-prehrambeni sektor dolazi na naplatu. Uvozimo oko 65 posto hrane, iako sami možemo zadovoljiti vlastite potrebe, pa čak i značajno izvoziti.

"Mi smo potpuno zanemarili prehrambeni sektor. Kapaciteti su uništeni. Oni koji rade se zlopate i pate sa velikim disproporcijama cijena rada, cijena energije itd. I praktično smo doveli sebe u poziciju da budemo isključivo orijentirani kada je hrana u pitanju. To je nešto što se mora promijeniti", smatra ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Bosna i Hercegovina raspolaže s oko milijun i 800 tisuća hektara obradivih površina. Po glavi stanovnika imamo tri puta više obradivog zemljišta nego što je prosjek Europske unije. Ali je zato za razliku od Europe iskoristivost poljoprivrednog zemljišta kod nas svega oko 20 posto. Zato i ne čudi što više od dvije trećine potrebnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda uvozimo.

"Mi ne možemo toliko potaknuti domaću proizvodnju koliko mogu uvoznički lobiji i dampinške cijene od nekontroliranog uvoza da nas ugroze", naglašava Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS.