BLAGDAN VELIKE GOSPE Vjernici se okupljaju u marijanskim svetištima, neradni dan u ŽZH

Blagdan je Velike Gospe ili blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, kojega Crkva slavi 15. kolovoza.

U utorak 15. kolovoza 2023. katolička crkva slavi svetkovinu Velike Gospe ili uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo. Svetkovina Velike Gospe spada u zapovjedne blagdane. 

Zapovjedni blagdani u Katoličkoj Crkvi su sve nedjelje u godini te svetkovine na koje katolici moraju prisustvovati misi i suzdržavati se od nepotrebnog rada.

Najsvečanije na Širokom Brijegu

Svetkovina se posebno svečano slavi u Širokom Brijegu, gdje se u crkvu na Brijegu od rane zore slijevaju vjernici. Prva sveta misa započela je u 05:00 sati. Mise su zatim bile u 06:00, 07:00, 08:00, 09:00 i svečana sveta misa u 11:00 sati.

Misu u 11:00 sati predvodi fra Zdravko Dadić, provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene svetog Križa.

Osim na Brijeg, brojni hodočasnici danas hodočaste i u Međugorje, Sinj, Kondžilo, Olovo, Mariju Bistricu, Trsat i brojna druga marijanska svetišta.

Svečano i u Međugorju

I Međugorje je ovih dana puno hodočasnika iz cijeloga svijeta. Nešto je manje talijanskih hodočasnika, ali su brojni hodočasnici iz Ukrajine, Slovačke, Poljske,Češke, a tu su i skupine iz Irske, Amerike, Španjolske, iz Južne Amerike, Izraela... Na sam dan svetkovine očekuje se i mnoštvo domaćih hodočasnika koji će posjetiti Međugorje kao mjesto Gospinih ukazanja.

Svete mise u župnoj crkvi će biti u 6, 7, 8, 9, 11 i svečano sveto misno slavlje u 19 sati. Od samog jutra hodočasnici imaju mogućnost i za svetu ispovijed.

Dan Grada u Širokom i Dan Općine u Posušju

Grad Široki Brijeg i Općina Posušje 15. kolovoza, slave svoj dan, odnosno Dan Grada Širokoga Brijega i Dan Općine Posušje.

Posušje je dan Općine obilježilo svečanom sjednicom Općinskog vijeća u 9. kolovoza, a Široki Brijeg je Dan Grada obilježio 11. kolovoza svečanom sjednicom Gradskog vijeća.

Blagdan Velike Gospe na temelju Zakona o blagdanima i neradnim danima u Županiji Zapadnohercegovačkoj (”Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke”, broj: 9/04) je neradni dan u ŽZH.

Na samu Gospojinu u Posušju neće biti koncerta, dok će na Trgu širokobrijeških žrtava biti održan tradicionalni koncert, a ove godine Širokobriježane i njihove goste zabavljat će Klapa Grga i Željko Bebek.

Gužve i na cestama

Povodom blagdana Velike Gospe, očekuje se pojačan intenzitet prometa, kao i veliki broj pješaka hodočasnika na cestama u Hercegovini, a posebno na prilaznim cestama prema Međugorju.

Vozače iz BH Auto kluba molie za strpljenje i pojačan oprez. Uvjeti za vožnju su povoljni.

Što predstavlja Velika Gospa?

Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije obilježava se 15. kolovoza kada diljem BiH i Hrvatske vjernici hodočaste u marijanska svetišta.
Vjernici u BiH posjećuju rado Svetište Gospe Širokobriješke, Svetište Gospe Olovske, Svetište Gospe od Kondžila u Komušini te Svetište Kraljice mira u Međugorju, a izvan BiH, u Hrvatskoj, među poznatijima su Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju itd. U regiji su još poznati Svetište Crne Gospe u Subotici i u Bunariću u Bačkoj. Zatim, Gospa od Škrpjela u Boki kotorskoj i Svetište Gospe Letničke u Letnici na Kosovu.

Vjernici Veliku Gospu najprije prepoznaju u poniznoj službenici koja je prihvatila Božji izazov i svoj je život uskladila s Božjom riječju: ”Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!”Prema katoličkoj teologiji, Kristova majka Marija uznesena je dušom i tijelom na nebo. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII. Službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.

Hodočašća u marijanska svetišta

Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere: da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom. To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.

Na blagdan Velike Gospe mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna marijanska svetišta, a svetkovina se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi.

Majku Božju Blaženu Djevicu Mariju katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta. U Starom zavjetu na početku Biblije, kad su Adam i Eva pali u grijeh nepovjerenja prema Bogu i sagriješili, Bog nije čovjeka ostavio bez nade. Naime, nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla, Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgaziti glavu.

Novi zavjet, pak, u posljednjoj knjizi Biblije, Apokalipsi, otkriva veliki i strašni znak zmaja. To je rušilačka, negativna, arogantna sila koja više ne skriva svoje nakane, kako je to bio slučaj kod zmije. To je simbol zla u svijetu, simbol sotone. Nasuprot zmaju drugi je znak: znak žene, simbol nježnosti i ljubavi, dobrote i ljepote.

Žena je trudna, ona je nositeljica života, donosi nadu budućnosti. Koliko god žena izgledala slaba u odnosu na strahovitu silu zmaja, ona izmiče podvalama i njegovim nasrtajima pa pobjeđuje ljubav, dobrota i život. Upravo je to, kako smatraju katolički teolozi, Velika Gospa.

Blagoslov trava i cvijeća

U ranijim vremenima postojao je poseban blagoslov za blagdan Velike Gospe – blagoslov trava i cvijeća. Održao se u nekim europskim državama sve do danas. Značenje mu je višeslojno. Prema predaji, apostoli su u Marijinu grobu umjesto tijela pronašli cvijeće pa se Marija zato i naziva “Ljiljan bijeli”, “Ruža bez trnja” i sl..

Blagoslov je povezan i s tradicijom hodočašćenja u marijanska svetišta, kada vjernici danima spavaju u prirodi i na sjenicima.

Također, vezan je i uz vrijeme dozrijevanja plodova i kosidbu pa se blagoslovom trava zazivala Božja zaštita nad stokom, a blagoslovom cvijeća nad ljudima, kako bi Gospodin po njima odagnao svako zlo i bolest te ih zaštitio od uboda zmija i svake druge pošasti.

Na simboličnoj razini blagoslov podsjeća na ljudsku prolaznost, kao što će se trava osušiti, tako će i svako stvorenje završiti ovozemaljski život, ali i nadu u vječni život, koja je ljudima dana i po Marijinim zaslugama, a njezino je uznesenje prototip i čovjekove buduće proslave. Zato je i postojao običaj da se tada blagoslovljena trava nosila na grobove najbližih.