Blagdan je Velike Gospe

Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije blagdan je koji se obilježava 15. kolovoza, a katolički vjernici prisjećaju se dogme svoje vjere da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom. 

Vjernici Veliku Gospu najprije prepoznaju u poniznoj službenici koja je prihvatila Božji izazov i svoj je život uskladila s Božjom riječju: "Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!"

Prema katoličkoj teologiji, Kristova majka Marija uznesena je dušom i tijelom na nebo. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII. Službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.

Svetkovina Velike Gospe slavi se u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi. 

Na današnji Velika Gospa svetkuje se u mnogim marijanskim svetištima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Najpoznatija među njima su Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama, Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.

U BiH Velika Gospa slavi se u brojnim mjestima. Posebno je svečano danas u Širokom Brijegu, Posušju, Međugorju, a Blažena Djevica Marija nebeska je zaštitnica i Kreševa, Rame-Šćita, Stupa (Sarajevo), Uskoplja, Suhog Polja, Doca kod Travnika, Osove, Koraća, Breški (Tuzla), Komušine (Kondžilo), Tolise, Goranaca, Nevesinja, Prisoja, Seonice, Gradca, Trebinja, Dračeva, Ivanjskog, Banje Luke, Sokolina, Sanskog Mosta, Doline i Jajca. 

U svetištima se u nedjelju održavaju misna slavlja, a brojni vjernici tijekom noći i jutra, organizirano ili samostalno, hodočaste u marijanska svetišta.