BIT ĆE SANKCIONIRAN Disciplinski postupak protiv inspektora jer nije radio na Božić

Financijski inspektor Ivan Džalto meta je disciplinskog postupka jer nije radio za Božić.

Državni službenik i federalni financijski inspektor Ivan Džalto disciplinski će biti sankcioniran upravo zbog toga što se nije pojavio na poslu na Božić, čime je kako smatra njegov poslodavac Financijska policija FBiH - prekršio odredbe Zakona o državnoj službi FBiH.

Kontaktirali smo navedenog državnog službenika koji je za hercegovina.info, budući da se radi o postupku koji je po zakonu javnog karaktera, dopustio objaviti ove pojedinosti.

Naime, federalni financijski inspektor Džalto dana 25. 12. 2023. godine nije došao na posao zbog čega je protiv njega pokrenut disciplinski postupak. 

"Zbog toga što na Božić prošle godine nisam došao na posao, kao što i inače nisam u životu nikada radio na Božić, protiv mene je pokrenut disciplinski postupak, iako sam uredno javio da neću doći te da ću koristiti svoja prava na odsustvo iz razloga vjere sukladno Zakonu o radu Federacije BiH. Taj disciplinski postupak, iako i iz drugih razloga predstavlja pravni nonsens i posve tendencioznu i neistinitu konstrukciju, rezultat je, ne samo radnopravne neurednosti u ovom društvu, nego i povreda međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine koje je ova država preuzela sklapanjem Temeljnog ugovora sa Svetom Stolicom. Stoga, koliko god neugodnosti sa sobom nosilo biti tako tretiran i etiketiran na svom radnom mjestu, želim to iskoristiti kako bih ukazao upravo na navedene međunarodne obveze iz kojih onda proizlaze (ili trebaju proizići) i neka prava", istaknuo je.

Navodi da se Bosna i Hercegovina još 2006. godine navedenim međunarodnim ugovorom obvezala osigurati katolicima u BiH Božić kao neradni dan donošenjem posebnog zakona, a što do danas nije učinila. 

"Smatram da se u mom konkretnom slučaju očigledno radi o izravnoj povredi obveza preuzetih međunarodnim pravom, a što će, nadam se u nepristranom postupku, utvrditi Povjerenstvo za provođenje disciplinskog postupka ili barem onda više državne ili međunarodne instance", navodi dalje. 

"Polurješenje domišljeno federalnim Zakonom o radu - koji svojim člankom 54. st. 3. obvezuje poslodavce omogućiti radnicima barem 4 dana odsustva iz vjerskih razloga - niti izbliza se ne može smatrati ispunjenjenjem ovih međunarodnim ugovorom preuzetih obveza. Konkretno, moj poslodavac - Federacija BiH praktično priznaje i dopušta samo 2 ovakva dana odsustva, a postupak koji se protiv mene vodi se odnosi na to da sam se 'usudio' koristiti i 3. dan odsustva u jednoj kalendarskoj godini iz ovih razloga. Ističem da sam pravo na takvo što imao i imam na temelju federalnog zakona, ali i na temelju smisla odredaba međunarodnog ugovora koje je BiH još davno rekla da će konkretizirati zakonom", istaknuo je.

"Također smatram da se ovo pravo na neradni dan na Božić i druge svetkovine tiče u prvom redu katoličkog laikata; dok se čini da s time nemaju nikakvih posebnih problema oni koji su taj ugovor zaključili, ako je suditi po činjenici da navedeni zakon nije donešen niti 18 godina nakon zaključenja Temeljnog ugovora između Svete Stolice i Bosne i Hercegovine", kazao je.

Vatikanski ugovori

Rijetke će začuditi činjenica da Bosna i Hercegovine ne poštuje vlastite, pa tako ni međunarodne zakone/ugovore zbog čega se događaju situacije da su građani ostavljeni na milost i nemilost. Takozvani 'Vatikanski ugovori' sklopljeni su s većinom zapadnih država, a radi se o definiranju više zajedničkih interesnih polja između pojedine države i Svete Stolice. Za obične građane (a osobito katolike), to se između ostaloga, najviše reflektira u slučaju neradnih dana koji su jasno definirani zbog blagdana.

Bosna i Hercegovina kao međunarodnopravni subjekt još je 2006. godine preuzela međunarodnu obvezu, sklapajući ugovor s Vatikanom, da će katolicima u Bosni i Hercegovini osigurati pravo na takav 'ne-rad'. Ovu svoju obvezu, kao niti brojne druge, Bosna i Hercegovina još uvijek nije izvršila.

Naravno, ova obveza Bosne i Hercegovine iz čl. 9. Temeljnog ugovora zaključenog s Vatikanom ne odnosi se na prava klera, nego se isključivo tiče vjernika laika. Temeljnim ugovorom definirano je da će za katolike neradni dani biti: 6. siječnja (Bogojavljenje), Tijelovo, 15. kolovoza Uznesenje Blažene Djevice Marije), 1. studenoga (Svi Sveti), 25. prosinca (Božić) te Uskrs, ali on je svakako uvijek nedjeljom koja je također prema tom zakonu trebala biti neradna.

Doduše, nemarnost države u odnosu na međunarodnim ugovorom preuzete obveze malo je blaža jer je Zakonom o radu Federacije BiH propisano da su poslodavci dužni osigurati radniku barem 4 dana dana odsustva s posla zbog vjerskih razloga. 

Koliko su te pravne norme žive u našem društvu, najbolje znaju oni koji rade u manjim privatnim poduzećima koja su otvorena i 'petkom i svetkom', dok oni koji rade u velikim poduzećima, a posebno javnim poduzećima ili državnoj službi ipak najčešće lagodno prolaze. 

Rad na Božić ili Uskrs mnogima u privatnim tvrtkama nije nepoznanica, no naš sugovornik doživio je neobično iskustvo kada je u pitanju državna služba.