BISKUP PALIĆ 'Poruke se moraju razumjeti kao navodni fenomen, ne treba očekivati novu javnu objavu'

Na konferenciji za novinare biskup Petar Palić govorio je o Noti Dikasterija za nauk vjere o duhovnom iskustvu vezanom za Međugorje i Dekretu u vezi s duhovnim iskustvom vezanim za Međugorje.

“U Noti su detaljno pojašnjeni razlozi zbog kojih su papa Franjo i Dikasterij za nauk vjere odlučili da su ispunjeni uvjeti da se nastavi s odlukom ‘nihil obstat’, odnosno ‘ništa ne priječi’ ili ništa ne nedostaje”, rekao je u uvodu biskup Petar Palić, objasnivši da je u noti riječ o pastoralnom naglasku, a ne o nadnaravnosti.

U noti su pojašnjeni razlozi „i to su u prvom redu različiti duhovni plodovi koji su nastali kao neposredan učinak međugorskog fenomena, ali i skup poruka pripisanih Kraljici Mira koje imaju veliku duhovnu vrijednost i izražavaju različitim riječima stalni evanđeoski nauk, uvijek stavljajući u središte pouzdanje u Boga kroz potpuno pouzdanje u Mariju da svi budemo oruđe mira”, prenosi IKA.

Mons. Palić je podsjetio na Norme za postupanje u razlučivanju navodnih nadnaravnih fenomena, koje je Dikasterij objavio 17. svibnja 2024. godine, u kojima su opisane proceduralne norme u razlučivanju ovakvih nadnaravnih fenomena.

„Prema tim normama u završnoj etapi, nakon što su ispitivanja završena, dijecezanski biskup priprema izvješće i dostavlja Dikasteriju za nauk vjere svoj ‘votum’, odnosno mišljenje prema propisanim formulama i u tim normama je naznačeno šest formula.“

Prva je ‘nihil obstat’ – podsjetio je biskup – druga je ‘praeoculis habeatur ‘, treće ‘curator’ četvrta ‘sub mandato’, peta ‘prohibetur ed obstruatur’ i šesta ‘deklaratio de non supernaturalitate’.

Dvije činjenice

„U konkretnoj situaciji, ove Note o duhovnom iskustvu vezanom za Međugorje, pristupilo se drugačije, što je i sam kardinal Fernandez jučer objasnio, a uzimajući u obzir dvije činjenice. Prva činjenica je da je osobno papa Franjo već poduzeo određene korake da bi osigurao duhovnu pratnju vjernika koji se žele pridržavati ovoga duhovnoga prijedloga.“

„I druga činjenica; da od 2017. godine u Međugorju postoji apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje”, naglasio je biskup Petar Palić te nastavio da zbog tih razloga, malo drukčijeg postupka u međugorskoj situaciji Nota konstatira kako su „ispunjeni uvjeti da se nastavi s odlukom ‘nihil obstat’ i da će mostarsko-duvanjski biskup izdati odgovarajući dekret.“

I mostarsko-duvanjski biskup je istoga dana – 19. rujna, 2024. godine – kada je u Vatikanu objavljena Nota, jer mu po jurisdikciji pripada i župa Međugorje, donio Dekret, odnosno tu odluku čije je glavne naglaske, u kratkim crtama, i u ovoj prilici predstavio: Ponajprije daje se ‘nihil obstat’, odnosno ‘ništa ne priječi’ da se cijeni pastoralna vrijednost župe i da se promiče širenje ovog duhovnog prijedloga, pa i mogućim hodočašćima.

'Navodni fenomen'

„To znači da vjernici mogu primiti pozitivan poticaj za svoj kršćanski život preko ovog duhovnog prijedloga i da se dopušta javno štovanje. Kako upozorava i Dikasterij u svojoj Noti, kad se spominju ‘Gospine poruke’, to se mora razumjeti kao ‘navodne poruke’, odnosno navodni fenomen, a drugo da su vjernici, kad je u pitanju pobožnost prema Mariji Kraljici Mira ovlašteni da je se pridržavaju na razborit način.“

Prethodno ne podrazumijeva izjavu – nastavio je mons. Palić – o „nadnaravnom karakteru fenomena i važno je podsjetiti da vjernici nisu dužni vjerovati u ovaj fenomen“, jer: Isus Krist jest konačna Božja riječ, prvi i posljednji, On je punina i ispunjenje Objave. „Sve što je Bog htio objaviti – učinio je po svojemu Sinu, Riječi koja je tijelom postala.“

'Ne treba očekivati novu javnu objavu'

„Stoga kršćanska rasporedba spasenja“ – naglasio je – „kao novi konačan Savez nikada neće minuti i ne treba očekivati nikakvu novu javnu objavu prije slavnog očitovanja našega Gospodina Isusa Krista“.

Naveo je i da svećenici njegove Mostarsko-duvanjske biskupije – prihvaćajući i poštujući odluku Crkve – slobodni su pristati ili ne pristati uz ovaj duhovni prijedlog te, zaključno po pitanju odluka mons. Palića, da se apostolskog vizitatora za župu Međugorje poštuje i sluša u odlukama koje će donositi u situacijama koje se mogu pojaviti.

„Ovo se ne odnosi samo na to da samo svećenici poštuju i slušaju apostolskog vizitatora u odlukama, koje će eventualno donositi u nekim budućim situacijama, nego se ova odluka odnosi i na sve vjernike. Naravno, ostaje ovlast svakog dijecezanskog biskupa da ovoj stvari samostalno odlučuje; sukladno Normama za postupanje u razlučivanju navodnih nadnaravnih fenomena“, rekao je mostarsko-duvanjski biskup, prenosi IKA.

Zahvala prethodnicima

U zaključku je zahvalio svojim prethodnicima mons. Pavlu Žaniću i mons. Ratku Periću koji su – kako je dan prije naglasio i kardinal Fernandez – „imali pravo i obvezu kao pastiri iznositi svoje mišljenje i na taj način pridonijeti da se sačuva zdrav duh i zdrava pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji, čuvajući na taj način i samu župu Međugorje od raznih negativnih utjecaja i pojava“.

Također je zahvalio svećenicima i pastoralnim djelatnicima u župi koji su bili na usluzi svima onima koji su dolazili i posjećivali Međugorje.

Ujedno parafrazirajući uvod Note kako je stigao trenutak da se zaključi ‘duga i složena povijest oko duhovnih fenomena Međugorja, biskup Palić je još rekao:

„Prošao je trenutak kojim je zasad zaključen, duga i složena povijest oko duhovnih fenomena Međugorja. Na svima nama – koji iz različitih razloga, a ponajprije iz pobožnih i duhovnih – i na svima onima koji iz istih razloga budu dolazili u Međugorje ostaje da se izgrađujemo u pravoj vjeri, nadahnjujemo se na Marijinu životu, njezinoj poniznosti, otvorenosti Bogu i njegovim planovima s nama i da budemo odgovorni graditelji mira. Marijo, Majko Crkve i Kraljice Mira, moli za nas.“

Biskup Petar Palić zaključio je riječima:

„Pojam svetišta ili župe Međugorje i dalje ostaje po starom i to ste mogli čuti iz odgovora kardinala Fernandeza. Međugorje i dalje ostaje župa Mostarsko-duvanjske biskupije. O svetištu nije riječ zasada, tim više što svi oni koji poznaju Kanonsko pravo znaju da pravno uređenje jednoga svetišta zahtijeva i određene uvjete, zahtjeva također određena pojašnjenja i ta situacija, odnosno ta mogućnost, za sada do daljnjega ostaje otvorena, odnosno o tome se ne razmišlja u ovome trenutku.“