BISER HERCEGOVAČKIH RIJEKA Mekousna pastrmka je u velikoj opasnosti, krivolov čini nenadoknadivu štetu

Mekousna pastrmka (Salmothymus obtusirostris), biser naših rijeka i autohtona vrsta s neprocjenjivom genetskom vrijednošću je na IUCN-ovoj Crvenoj listi kao ugrožena i prijeti joj izumiranje. Već godinama udruženje mostarskih ribara USR Neretva 1933. koje je najjače društvo u Bosni i Hercegovini apelira na zaštitu ove endemske vrste i ukazuje na probleme koji mogu dovesti do najgoreg scenarija.

"Mekousna pastrmka je na crvenoj listi i ugrožena je. Njena populacija je u proteklih desetak godina je u stalnom opadanju. Ono što je veliki problem je što mekousnu pastrmku, malo tko može uzgojiti u vještačkim uvjetima. S te strane smo već usmjereni na to da bi je trebalo zaštiti i taj neki njezin prirodni mrijest, prirodne predatore i stvari koje dovode do toga da je sve manje, te da to pokušamo riješiti", kaže za Hercegovina.info predsjednik Upravnog odbora USR Neretva 1933. Mostar Neđad Selimotić.

Prvi veliki problem svakako je krivolov.

"Mekousna pastrmka se mrijesti od prosinca do ožujka, ovisno o klimatskim uvjetima koji se stalno mijenjaju. U tom razdoblju ona je definitivno najranjivija. Imamo krivolov gdje ljudi izlovljavaju upravo tada. To su veliki, kapitalni primjerci, pa ljudi na taj način prave nenadoknadivu štetu. Protiv toga se borimo s organizacijom ribočuvarske službe, njihovim opremanjem, zapošljavanjem novih ribočuvara, angažiranjem volontera i radom na svijesti svih ribara. To daje određene rezultate za razliku od ranije", kaže Selimotić.

No, to nije dovoljno. Veliki je problem što se krivolovci adekvatno ne kažnjavaju.

"Ono što bi nam u ovoj priči bilo izuzetno bitno je podrška, koju trenutno nemamo, od pravosudnih organa i ministarstava. Znači, kada napišemo prijavu protiv krivolovca kojeg smo uhvatili u krivolovu za vrijeme mrijesta uredno prijavimo, a onda ti procesi traju godinama i obično se završe nekom uvjetnom kaznom. Prosječna mekousna pastrmka donosi čak 4000 do 5000 jajašaca. Komadi koje mi trenutno spašavamo su minimalno do dva kilograma, to je 10.000 do 15.000 jajašaca od samo jedne ribe. To je grijeh odnijeti sa sobom", jasan je.

"Uhvati pa pusti", parola je hercegovačkih sportskih ribolovaca

Velike probleme ribari koji žele sačuvati mekousnu pastrmku imaju s naglim padovima vodostaja.

"Imamo dokumentiran dosta ribe koja je ostajala na suhom. Mi smo to nešto spašavali".

Ova endemska vrsta ugrožena je i od ptica.

"Problem kormorana je jako velik. On kao jednim dijelom zaštićena ptičja vrsta radi nesagledive štete. Jedan kormoran pojede do dva kilograma ribe dnevno. Hrvatska i neke druge zemlje su ga skinule s crvene liste i dozvolile su borbu protiv njega. I mi tražimo način kako se boriti protiv ove pošasti".

U Neretvi i Buni jako je puno netipičnih vrsta riba. 

"Veliku štetu mrijestu mekousne pastrmke čine ubačene netipčne vrste riba koje se mogu naći u Neretvi i Buni, atlantski tip pastrmke kao i kalifornijska pastrmka".

Osim mekousne, veliki problem je i s potočnom pastrmkom.

"Ona je ugrožena možda čak i više nego mekousna. Kada budemo radili poribljavanje stavit ćemo naglasak da se i ta potočna pastrmka nađe u značajnim količinama poribljavanja", kazao je Selimotić. 

Ribolovna sezona u Hercegovini traje od 1. travnja do 31. listopada, a za mekousnu pastrmku 1. svibnja do 30. rujna. Loviti se u određenim količinama, odnosno postoje dozvoljene kvote. Tako je dozvoljeno dnevno izloviti jednu mekousna svakom ribolovcu dozvoljeno 40 izlazaka na vodu, a dozvolu ima 2105 ribolovaca.